Vesna Mačković: naša Lijepa

Vesna Mačković: naša Lijepa

Vesna Mačković, izvedba performansa "naša Lijepa", Vox feminae festival, listopad 2018., foto: Nina Đurđević

Vesna Mačković je kao autorica radiofonijskih djela dobro poznata publici Trećeg programa. No ipak podsjetimo da je autorica, izvođačica i producentica predstava suvremenog plesa te multimedijalnog i eksperimentalnog kazališta. Izražava se performansom i videom, te eksperimentira glasom i zvukom. No, njezin umjetnički rad u svakom slučaju ne treba nastojati svrstati u neku od ovih zasebnih kategorija nego ga promatrati kao izvedbenu umjetnost koja uključuje, prema prilici, sve mogućnosti raznorodnih izvedbenih formi.

Vesna Mačković dobitnica je 3. nagrade za suvremenu umjetnost THT@MSU 2016. za videoperformans „Pozdrav“ snimljen u Željezari Sisak. Nagrađena je i Međunarodnom nagradom za audiofikciju, u New Yorku, u kategoriji studentskog žirija Sarah Lawrence Collegea za radiofonijsku dramu „Krleža, stani u red!“, premijerno izvedenu na našem Trećem programu u emisiji Ars acustica. 

U ljeto 2017. bila je na rezidenciji u Watermill centru u New Yorku jednog od svjetski najvažnijih umjetnika suvremenog kazališta Roberta Wilsona. Tom je prilikom izvela performans inspiriran videom „Pozdrav“ u replici tvorničke hale Željezare Sisak koju su tamo za njezinu izvedbu namjenski sagradili. Usred te goleme hale, ona je sama, sitna i krhka, tjelesno teško pokretna, čekićem pokušavala srušiti moćne zidove. Tu sliku može se, na prvoj razini, vidjeti kao njezinu osobnu priču o nadvladavanju golemih fizičkih poteškoća s kojima se svakodnevno susreće, no zapravo, kako sama ističe, kao priču “o sukobu s tim gradom u kojem sam živjela i u komunizmu i kapitalizmu i lažnoj demokraciji, ili kao globalnu priču. Pokazala sam slabost jedne osobe u odnosu na veliki sustav, u odnosu na veliku, moćnu, čvrstu građevinu od betona i željeza. Ne može jedna osoba s čekićem srušiti sve što je pogrešno u svijetu”.

Iznimno aktivna i poduzetna, Vesna Mačković pokrenula je, između ostaloga, inicijativu „Umjetnost dostupna svima“Osnivačica je umjetničke organizacije ARKTIK - Instituta za budućnost, koja za misiju ima stvaranje socijalno osviještenih aktivističkih umjetničkih projekata. 

Socijalna osviještenost ove autorice odražava se i u širokom rasponu tema koje u svojim projektima razmatra – od onih koje proizlaze iz osobne ili intimne problematike i osjećanja, iz sukoba pojedinca s društvenim stereotipima, iz pozicije drugog i drugačijeg, do pitanja sustava, onog umjetničkog ili čak onog sportskog sustava ("Zlatna medalja", "Tko je brži"), u kojima svaki podjedinac nužno participira.

Tako je na primjer u izvedbi “Pod staklenim zvonom” u Pogonu Jedinstvo 2016., koju je odredila kao eksperimentalni umjetnički projekt pokreta, zvuka i teksta, pod svjetlosnom simulacijom staklenog zvona, istraživala, kako opisuje, “tijelo osjetljivo na vanjski svijet zbog svoje fizičke manjkavosti”, te zbog toga i “život u usamljenosti”. U izvedbi “Krleža, stani u red!”, jednako u radio drami kao i u scenskoj izvedbi 2017., težište je, pak, na pitanju umjetnika unutar sustava kazališta, odnosno na pitanju odnosa stvarnosti i manipulacije njome: izvorne glasove i govor izvođača, Vesna Mačković, naime, tijekom izvedbe transformira do te mjere da postaju i znače nešto posve drugo nego što su bili kada su izgovoreni.

Performans “Jesam li ja vaša najljepša lezbijka, biseksualka, trans osoba ikad?” (premjerno izveden dvojezično, portugalsko-hrvatski, u Sao Paulu, a hrvatsku premijeru imao je u Galeriji Kazamat) ili predstava “Njih dvije” (izvedena u teatru &TD 2016.), istražuju društvene procese stereotipnog razmišljanja, predrasuda i s time vezane diskriminacije, posebno one, kako piše u najavi predstave “Njih dvije", “fino skrivene u tzv. pozitivnim misaonim konceptima”. U najavi se dalje navodi da izvođačice - “Ona plava i ona cura invalid što pleše”-  u zajedničkom “međuljudskom gibanju traže kolika je vrijednost varijable stereotip te je li ona iznad neposrednog osjetilnog iskustva ili se punim aktiviranjem procesa mišljenja može deaktivirati mehanizam stereotipa.”

Audio rad koji je Vesna Mačković pripremila za Sliku od zvuka nastao je na temelju izvedbe performansa u sklopu Vox Feminae Festivala u listopadu 2018. Izvedba “naša Lijepa”, s naslovom koji aludira na nacionalnu himnu, a gdje se riječ Lijepa piše velikim slovom kako bi asocirala na žensko ime, ponovno se žestoko obračunava sa stereotipima isključivog, patrijarhalnog vrijednosnog sustava; s onim stereotipima, kako naslov sugerira, duboko ukorijenjenima u naše društvo, te se pridružuje trenutačno aktualnim raspravama u našoj javnosti. Izvodeći stihove Aide Bagić i Anamarije Levak u kojima pjesnikinje žestoko reagiraju na rodno i spolno diskriminirajući pogled prema ženama, kao i stihove autora teksta himne Antuna Mihanovića (koji nisu uvršteni u službeni tekst himne, nego se nalaze tek u njegovoj izvornoj varijanti), Vesna Mačković - kako napominje u opisu toga performansa – „reproduciranjem tih glasova konstruira mrežu glasova marginaliziranih žena koje čine nacionalno tijelo u kontekstu dominantne heteroseksualne ideologije”.

O emisiji Slika od zvuka

Izvorna umjetnička djela suvremenih vizualnih umjetnika ostvarena u mediju zvuka: sound art ili zvukovna umjetnost.

Pročitaj više

Slika od zvuka
Slika od zvuka

HRT – HR 3 — Umjetnost

Izvorna umjetnička djela suvremenih vizualnih umjetnika ostvarena u mediju zvuka: sound art ili zvukovna umjetnost.