Najave: Do korica

Kristalno vrijeme Lojze Kovačića

Lojze Kovačić (1928-2004) jedan je od najistaknutijih slovenskih prozaika u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata. Njegova romaneskna djela bliska su poetici egzistencijalizma i modernizma. Odnedavno u prijevodu imamo priliku čitati njegove važne romane „Pridošlice“ i „Kristalno vrijeme“, oba i prijevodu Božidara Brezinščaka Bagole. Romanu „Kristalno vrijeme“ posvećujemo današnju emisiju. O romanu piše Dario Grgić, a ulomak iz djela interpretirat će Siniša Ružić.

Sve čega se ne sjećam

Tema emisije je roman „Sve čega se ne sjećam“ suvremenog švedskog književnika Jonasa Hassena Khemirija. Priča je to o odrastanju u multikulturnom miljeu suvremene Švedske, mladenačkim prijateljstvima i površnosti svakog poznavanja druge osobe. Roman je prevela Željka Černok, književna prevoditeljica koja je u svom prevoditeljskom opusu već zabilježila i prijevod Khemirijeva romana „Zovem svoju braću“, a koja će ovog pisca sklonog izrazito originalnom strukturiranju proze, pri čemu originalna narativna rješenja ne narušavaju jasnoću teksta, predstaviti za emisiju Do korica. Ulomak iz romana „Sve čega se ne sjećam“ pročitat će Zoran Čubrilo.

Anđeo zaborava

Maja Haderlap suvremena je dvojezična slovensko-austrijska književnica. Piše poeziju, eseje i prozu, a njezino je najzapaženije djelo roman „Anđeo zaborava“, tekst o obitelji koruških Slovenaca, jedinih stanovnika Trećeg Reicha koji su vodili partizanski rat protiv nacističke Njemačke. Roman je preveo je Dubravko Torjanac. O romanu piše Tatjana Gromača Vadanjel. Ulomak iz djela čita Jelena Miholjević.

Buddha iz predgrađa

Tema emisije je debitantski roman Hanifa Kureishija “Buddha iz predgrađa“, prvi put objavljen 1991. godine. Roman govori o sudbinama druge generacije imigranata u Engleskoj 1970-ih godina. Esej o romanu za emisiju je napisao Dragan Jurak, a ulomak iz djela u prijevodu Borivoja Radakovića čita Siniša Ružić.

Vatre

U emisiji ćemo se baviti djelom iz rane faze stvaralaštva jedne od najvažnijih francuskih književnica dvadesetog stoljeća Marguerite Yourcenar. Radi se o lirskoj prozi „Vatre“ koja donosi devet monologa inspiriranih klasičnim grčkim motivima, a koja je objavljena 1936. godine, petnaest godina prije „Hadrijanovih memoara“, najpoznatijeg među autoričinim romanima koji spajaju zanimanje za povijesne teme i dublje psihološke i egzistencijalne uvide. O „Vatrama“ Marguerite Yourcenar piše Đurđa Knežević. U nastavku monolog „Klitemestra ili zločin“ iz knjige „Vatre“ u prijevodu Dijane Machale pročitat će Dubravka Ostojić.

Najbolje u čovjeku

Mnogo mora