Najave: Ogledi i rasprave

Ann-Derrick Gaillot - Albumski klasik

Petrićeva Pampsychia u kontekstu suvremene psihologije

Objavljujemo ogled magistra filozofije Luke Janeša naslovljen „Petrićeva Pampsychia u kontekstu suvremene psihologije“. Autor ističe da je Frane Petrić u okvire svojega kapitalnog spisa „Nova sveopća filozofija“ („Nova de universis philosophia“, 1591.) uz knjige „Panaugia“ (o percepciji), „Panarhia“ (o počelima), „Pancosmia“ (o kozmosu) uvrstio i „Pampsychiju“ – raspravu o univerzalnoj duši svijeta. Uvidom u članke hrvatskih autora u kojima se razmatra Petrićevo stvaralaštvo iskazuje se bjelodanom činjenica da je među njima najmanje zastupljena upravo „Pampsychia“. Luka Janeš u ovome ogledu nastoji ukazati na važnost misaone ostavštine sadržane u „Pampsychiji“, komparativno je analizirajući u analogiji sa znanstvenim smjernicama i orijentirima akademske, dakle institucionalne psihologije. Određenije rečeno: točke koje Petrićevu misao čine trajno aktualnom, odnosno bezvremenom na planu analiziranja psihe, autor povezuje sa stanovitim segmentima psihološke misli, a s naglaskom na Jungovu konceptu kolektivnog nesvjesnog kao potencijalne semantičke tangente. Pritom upućuje „na momente i motive koji bi eventualno mogli pridonijeti poboljšanju znanstvenog pristupa i praktičkog tretmana ljudske psihe u pluriperspektivnom fenomenološkom kontekstu, a koji bi mogli proizaći kao posljedica Petrićeva misaonog utjecaja“. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja

Gabriele D Annunzio, pustolov koji nije politički mrtav

Slušamo ogled „Gabriele DʼAnnunzio, talijanski pustolov koji još nije politički mrtav“. Autor je Gojko Borić, novinar, publicist i dugogodišnji urednik RTV postaje Deutsche Welle. U ogledu je riječ o prevratničkoj intervenciji talijanskoga književnika i prethodnika fašizma Gabrielea DʼAnnunzija, koji je s nekoliko stotina svojih „ardita“ 12. rujna 1919. ušao u Rijeku i njome zavladao. Priča o kratkotrajnoj D’Annunzijevoj riječkoj pustolovini brzo bi pala u zaborav da je nije godine 1946. oživio hrvatski književnik Viktor Car Emin u humorističkome romanu „Danuncijada“, no to je djelo tijekom desetljeća prestalo biti predmetom značajnijega čitateljskog interesa, sve do nedavno kada su talijanski iredentisti zajedno s fašističkim crnokošuljašima i gradskom upravom otkrili u Trstu spomenik D’Annunziju, na zaprepaštenje hrvatske i slovenske javnosti. Gojko Borić osvrće se i na knjigu njemačkoga publicista Kerstena Knippa „Fašistička komuna – Gabriele D’Annunzio, Republika Rijeka i ekstremi 20. stoljeća“ objavljenu 2018. godine. Na kraju ovoga ogleda navedeno je stajalište profesorice Mile Orlić, koja kaže kako je riječ o političkome manevru i da on donekle odražava političku klimu u Italiji te da je slavljenje DʼAnnunzija završni cilj procesa koji je pridonio tomu da se Talijani danas više ne moraju opravdavati zbog fašizma. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Lirska dikcija Severove publicistike

Poslušat ćemo ogled teoretičara i književnika Krešimira Bagića pod naslovom „Lirska dikcija Severove publicistike”. U svojoj kolumni u dvotjedniku „Oko” u sedamdesetim i osamdesetim godinama dvadesetog stoljeća Josip Sever razvio je lirski tip publicističkog teksta, što je ponajprije prezentno u autorovom tretmanu jezika, piše Krešimir Bagić u tekstu posvećenom publicističkoj prozi pjesnika koji se na našoj književnoj sceni afirmirao zbirkama „Diktator” (1969.) i „Anarhokor” (1977.)