Hrvatski radio

Prvi program

Poetski algoritmi Monike Herceg

06.03.2022.

10:05

Autor: Katja Šimunić

default error photo

Poezija i znanost odzvanjaju u trima pjesmama Monike Herceg na 1. programu Hrvatskog radija od ponedjeljka, 7. ožujka do srijede 9. ožujka u 18:05, a nakon toga u slušaonici Malih formi. Autopoetska radost i inteligencija, ženska angažiranot i hrabrost karakteristike su ovih izvanrednih pjesama: “Maryam Mirzakhani tri beskonačnosti slaže na kruh uz sir i majonezu”, “Adu Lovelace izjeda računalna logika, kasnije Ada izjeda Turinga” i “Teorem Emmy Noether naučila sam na faksu ”.

Pjesme su interpretirale sama pjesnikinja Monika Herceg i glumica Alma Prica. Spikerska suradnja : Ana-Marija Štorga. Skladatelj : Maro Market. Ton-majstorica : Katarina Račić. Redateljica i urednica : Katja Šimunić.

“Maryam Mirzakhani tri beskonačnosti slaže na kruh uz sir i majonezu”

Pjesma Monike Herceg o Maryam Mirzakhani, iranskoj matematičarki rođenoj 1977. u Teheranu. Kao tinejdžerica je osvojila zlatne medalje na Međunarodnim matematičkim olimpijadama za srednjoškolce, a diplomirala matematiku na Tehnološkom sveučilištu Sharif u Teheranu. Pet godina kasnije doktorirala je na Sveučilišta Harvard dizertacijom naslova « Jednostavna geodezija o hiperboličkim površinama i volumen modula prostora krivulja ». Radila je kao istraživačica na Clay Mathematics Institute i predavačica matematike na Sveučilištu Princeton, a 2008. postala je profesorica na Sveučilištu Stanford.

Fieldsovom medaljom, najprestižnijom nagradom u matematici, usporedivom s Nobelovom nagradom za znanost, Maryam Mirzakhani je odlikovana 2014, a povjerenstvo za dodjelu nagrade izdvojilo je njezin rad u "dinamici i geometriji Riemannovih ploha i njihovih modula prostora". 2017, Maryam Mirzakhani je umrla u u Palo Altu, u Kaliforniji u Sjedinjenim američkim državama ; imala je samo četrdeset godina.

“Adu Lovelace izjeda računalna logika, kasnije Ada izjeda Turinga”

Pjesma Monike Herceg o engleskoj matematičarki Adi Lovelace, rođenoj u Londonu, 1815. kao jedino zakonito dijete lorda Georgea Gordona Byrona i Annabelle Milbanke Byron. Roditelji su se zakonski rastali ubrzo nakon Adina rođenja, a kako je slavni pjesnik zauvijek napustio Englesku, ona ga nikada nije osobno upoznala. Obrazovala se privatno, a zatim samoobrazovala, u čemu joj je pomagao matematičar-logičar Augustus De Morgan, prvi profesor matematike na Sveučilištu u Londonu. 1835. udala se za Williama Kinga s kojim je imala troje djece: Byrona, Anne Blunt i Ralpha, a kada je on postao grof 1838, dobila je Ada titulu grofica od Lovelacea. Bila je suradnica Charlesa Babbagea, slavnog izumitelja analitičkog stroja. Njezine bilješke o stroju sadrže ono što se danas smatra prvim algoritmom koji je napravljen da bi ga stroj mogao obraditi. Zbog toga ju se smatra prvom računalnom programerkom. Umrla je u Londonu 1852, imala je samo tridesetšest godina. Po njoj je nazvan programski jezik Ada.

“Teorem Emmy Noether naučila sam na faksu ”

Pjesma Monike Herceg o Amalie Emmy Noether, rođenoj 1882. u Erlangenu, u Njemačkoj, jednoj od najboljih matematičarki svih vremena. Njezine inovacije u višoj algebri smatraju se najkreativnijom apstraktnom algebrom modernih vremena. Po njoj se zove Noetherin teorem iz 1915. koji objašnjava vezu između simetrije i zakona održanja.

Emmy Noether je 1900. godine dobila odobrenje za podučavanje engleskog i francuskog jezika u školama za djevojčice, ali je umjesto toga odlučila studirati matematiku na Sveučilištu Erlangen, na kojem je predavao njezin otac, Max Noether, u to doba poznati profesor i matematičar. Kako tada ženama nije bilo dopušteno redovito studiranje Emmy Noether je mogla samo uz dozvolu svakog pojedinog profesora slušati predavanja. Neko vrijeme provela je na sveučilištu u Göttingenu gdje su matematiku predavali David Hilbert, Felix Klein, Hermann Minkowski i astronom Karl Schwarzschild. Vratila se u Erlangen 1904. kada je ženama dopušteno da budu redovite studentice i doktorirala je dizertacijom o algebarskim invarijantama. Ostala je živjeti u Erlangenu, gdje je radila bez plaće na vlastitim istraživanjima i pomagala svom ocu, a kada joj je kao Židovki onemogućen rad u Njemačkoj preselila je u Sjedinjene američke državae. Umrla je u Bryn Mawru, u Pensilvaniji 1935.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Male forme

Desetominutne emisije namijenjene najširemu krugu slušatelja te otvorene širokomu spektru tema i žanrova: kratke dokumentarne i igrane radio drame, autobiografske kratke proze, eseji, putopisi, poezija.

Poslušajte u Slušaonici