Bilo je to prije gotovo tri desetljeća kada je Daljac Đorđe Nešić, nagrađivani pjesnik i književnik, gledao u ruševnu kuću svojega slavnoga sunarodnjaka, Milutina Milankovića. Došao je pred nju nakon što je čitao memoare znanstvenika kojega je NASA uvrstila među petnaest najznačajnijih svih vremena, zbog njegova doprinosa razumijevanju klimatskih ciklusa. Milankovićevo kapitalno djelo, "Kanon osunčavanja i njegova primena na problem ledenih doba" svrstana je među najvažnija znanstvena djela dvadesetoga stoljeća.
U svojim memoarima, vrt i kuću Milanković opisuje gotovo kao mitsko mjesto. Kao i Dunav, rijeku čiji je tok pratio cijeloga života - od Dalja gdje je rođen, mjesta gdje se školovao, pa čak je i iz kućnoga pritvora u Budimpešti mogao vidjeti Dunav. Nešić je, ponukan njegovim tekstovima, otišao u Dalj, posjetiti to mitsko mjesto. Ali, stvarnost je mit razmrvila. Jedino što je ostalo impresivno jest pogled na moćni Dunav koji gotovo da teče ispred kućnih prozora. I jedan bor, jablanskih visina, koji je ostao u dvorištu kao svjedok minuloga vremena - onoga u kojemu je obitelj Milanković, bogata i utjecajna u svojemu kraju, ostavljala trag i doprinose lokalnoj sredini.
Đorđe Nešić kaže da je osjetio gotovo kao moralnu dužnost da uloži trud i rad da Milankovićev dom od zapuštenog zdanja postane reprezentativan Kulturno - znanstveni centar. Ustrajnim trudom, 2009. godine, završena je većina građevinskih radova. Barokno - klasicistički graditeljski biser na Dunavu oživljava u starom sjaju.
- Trebalo je gotovo petnaest godina da bi maštarije postale stvarnost. Drago mi je da je Đorđe Ocić, književnik s kojim sam vodio beskrajno duge razgovore o tome kako će izgledati kuća Milankovićevih i što će se u njoj nalaziti ipak doživio da ju vidi obnovljenu - poslao sam mu fotografiju.
U prizemlju kuće danas se nalazi stalni postav izložbe o Milankovićevu životu i djelu, a na katu se višenamjenska sala u kojoj se održavaju znanstveni skupovi, književne i likovne večeri" - dodaje Đorđe Nešić. Ističe i da je Milanković htio starost provesti u rodnoj kući, ali to mu ondašnje vlasti nisu omogućile. U svojoj sedamdeset i petoj godini prodao je kuću. Njegovi posmrtni ostaci 1966. godine preneseni su u obiteljsku grobnicu na pravoslavno groblje u Dalju gdje počiva zajedno s roditeljima, braćom i sestrama. Tako se Milanković, ipak, nakon burnoga i iznimno uspješnog života, vratio kući.
Milutin Milanković, široj javnosti nedovoljno poznato ime, bio je vrhunski astronom, geofizičar, klimatolog, matematičar, sveučilišni profesor i književnik. Rodio se u Dalju 28. svibnja 1879.godine u uglednoj obitelji. Školovao se na vodećim europskim sveučilištima, a na poziv poznatih znanstvenika, poput Jovana Cvijića, Milanković je napustio ugledni i dobro plaćeni posao u bečkoj tvrtki i postao profesor primjenjene matematike na beogradskom sveučilištu.
U Beogradu je i umro, 12. prosinca 1958. godine. U čast života i djela Milutina Milankovića u svibnju se svake godine u Dalju, u Kulturno - znanstvenom centru, organizira znanstveni skup "Milankovićevi ciklusi". U doba klimatskih promjena, Milankovićevo je djelo iznimno aktualno.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.