Hrvatski radio

Prvi program

Virus nije zatvorio izložbene prostore

05.01.2022.

13:01

Autor: Ana Krois

Pregled likovnosti

Pregled likovnosti

Foto: Unsplash photos / Unsplash photos

    Unatoč pandemiji likovna scena tijekom protekle godine bila je vrlo živa. Muzejskim posjetiteljima možda su najviše ostale u sjećanju dvije velike izložbe, retrospektiva Ivana Kožarića u Muzeju suvremene umjetnosti - "Jedna od mogućih sto" i ona Ede Murtića u Meštrovićevu paviljonu u povodu 100. obljetnice njegova rođenja. Za mišljenje o tome koje su se izložbe istaknule u prošloj godini pitali smo povjesničarke umjetnosti - neovisnu kustosicu Leu Vene i višu kustosicu u zagrebačkome Muzeju suvremene umjetnosti Leilu Topić. 

   Razmišljajući o protekloj godini, povjesničarka umjetnosti i neovisna kustosica Lea Vene obuhvatila je projekte predstavjene u institucijama, te u udrugama neovisne likovne scene. Razmotrila je i autore koji su u zrelijim fazama - godinama i praksi, te neke mlađe autore za koje misli da je važno istaknuti ih kako bi njihov rad postao vidljiviji.



   Od institucijskih izložbi Lea izdvaja dvije zagrebačke izložbe. Prva je retrospektivna izložba Nikole Koydla u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti.  



   -  Riječ je o izložbi koja možda nije bliska mojim kustoskim praksama i interesima, no ugodno me iznenadila svježina pristupa Nikole Koydla i načina na koji neki njegovi radovi jako dobro korespondiraju s današnjim vremenom.



   Izložba umjetnice Nicole Hewitt u zagrebačkome Muzeju suvremene umjetnosti također se istaknula. 


   - Osobno dosta pratim rad Nicole Hewitt, njezini radovi funkcioniraju između performativnog konteksta i audiovizualne instalacije. Čini mi se da su njezini radovi na ovoj izložbi dosegli neki vrhunac.



  Od mlađih umjetnika Lea ističe nekoliko pojedinaca za koje misli da su ove godine napravili odlične radove i bacili novo svjetlo na to koga treba pratiti i možda neke manje zastupljene nove prakse koje ćemo kroz njihov rad moći pratiti. Lea Vene ističe diplomsku izložbu dvoje umjetnika koji su završili nove medije, radi se o Željku Beljanu i Pauli Tončić koji su svoje radove predstavili u privremenom prostoru Novih medija u Teslinoj ulici. 



   Lea Vene je dugo bila vezana uz Galeriju Miroslav Kraljević pa je tako iz ovogodišnjega galerijskog programa izdvojila izložbu Laure Barić - Time out. 


   - Mislim da na zanimljiv način spaja skoro korporativni, vizualni identitet koji govori o najaktualnijih tema npr. burnout dindrom i kako se on može vizualizirati.



   U Galeriji Karas Luka Keđo održao je samostalnu izložbu "Tko tu živi dva". 



   - Radi se o vrlo jednostavnim elementima izvučenih iz prostora svakodnevice u kojoj Luka živi, a koji su preneseni u mikro instalacije.



   Osim izložbi u domaćim galerijama Lea Vene je izdvojila jednu bečku koju je pogledala tijekom svoje rezidencije u tom gradu, koju su postavile kustosice iz kolektiva WHW-e u prostoru Kunsthale Wien - a radi se o izložbi austrijske umjetnice Ines Doujak - Geistervolker. 



   - Njezin rad dobro komentira vrijeme u kojem živimo, progovara o pandemiji u obliku video-knjige ili nekog audio vodstva unutar kojeg se mogu slušati niz priča koje nas na neki način osvještavaju o vremenu u kojem živimo.



Izložba Ede Murtića

Izložba Ede Murtića

Foto: Igor Kralj / PIXSELL

   Osvrnuvši se na potrese koji su protresli i muzejske prostore, povjesničarka umjetnosti i viša kustosica u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti Leila Topić izdvojila je izložbu zagrebačkoga Muzeja za umjetnost i obrt - Protreseni MUO koja se održavala do kraja prošloga siječnja.



   - Izložba je bitna jer su kustosice i kustosice MUO-a u timskoj izložbi, nekoliko mjeseci nakon potresa radom, upornošću i optimizmom nastavili realizirati izložbeni program u Muzeju sve do nedavno kada se zatvorio zbog obnove.



   U Muzeju za umjetnost i obrt održala se i odlična izložba grafičkog dizajnera Milana Vulpea kustosice Koraljke Vlajo, koja je predstavila više od 800 radova dizajnerske produkcije od 50-tih do 80-tih godina prošloga stoljeća.



   Leila Topić izdvaja i izložbu "Žene i tehnika" u Tehničkom muzeju Nikole Tesle koju možete pogledati do ožujka.



   - Ta je izložba usmjerena na afirmaciju žena koje su pridonijele razvoju znanosti i tehnologije. Ali i na propitivanje utjecaja znanosti i tehnologije na život i društveni status žena, s naglaskom upravo na radnu sferu.



   Retrospektiva Ivana Kožarića u povodu 100-te obljetnice njegova rođenja u zagrebačkom MSU-u jedna je od onih koje su obilježile proteklu godinu, no često se događa da u Zagrebu manje izložbe budu nezapažene.



   - Zato izdvajam izložbu u Klovićevim dvorima Predmet Hrvatski, koja govori o tome što je hrvatski jezik, kak ga se nekoć poučavalo, te što danas učimo kad razmišljamo o hrvatskom jeziku.



   Leila Topić se nada da će ta izložba putovati i po drugim hrvatskim gradovima. U Klovićevim dvorima preporučuje i izložbu Sergija Glumca, koji je znatno pridonio povijesti hrvatske grafike, grafičkog dizajna i scenografije, a otvorena je do 16. siječnja.



    "Predsuvremena akcija - postmoderna reakcija" izložba je Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti koju također treba istaknuti.



   - Riječ je bila o izložbi koja kroz pet cjelina objašnjavala je li uopće potrebno objašnjavati nešto što je postmoderno, suvremeno ili moderno.



   U istom Muzeju izdvajaju se još dvije izložbe - Fragmenti melankolije, kustosa Željka Marcijuša, te Eksploatacija smrti kustosice Dajane Vlaisavljević koja se može razgledati do 16.-tog ovog mjeseca.



   Lejla Topić izdvaja i pohvalan rad malih galerija poput Galerije Spot, Galerije Kranjčar, zatim galerijskog prostora Matice hrvatske čije bi izložbe, ako dosad nisu, posjetitelji svakako trebali staviti na svoje popise obilazaka.



   Podsjetimo na kraju kako se ove godine održava 59. Međunarodna izložba vizualnih umjetnosti u Veneciji, a Hrvatsku će predstavljati projekt „Bez naziva (Hrvatski paviljon) 2022." Tome Savić-Gecana i kustosice Elene Filipović. Projekt se bavi jednim od najaktualnijih pitanja današnjice, ulogom i pozicijom čovjeka u današnjem vremenu kojim dominiraju digitalne tehnologije radikalno mijenjajući odnose čovjeka i stroja, ali i položaja pojedinca unutar društva. Bijenale se otvara 24. travnja.


Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.