Bioprognoziranje i modeliranje

Mr. sc. Lidija Srnec, voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju unutar Službe za klimatologiju Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) bila je gošća 21. emisije "Klimatski izazov". A u imenu njezina odjela sadržane su i glavne teme gotovo jednosatnog razgovora tijekom prijepodneva 1. veljače 2023. godine na Prvom programu Hrvatskog radija. Evo nekih dijelova iz emisije...

Biometeorologija - dio meteorologije

Mr. sc. Lidija Srnec: "Biometeorologija je dio meteorologije - grana u kojoj se gleda kako atmosfera utječe na ljude, životinje i biljke - dakle na cijeli živi svijet. I samim time kako se atmosfera mijenja, vrijeme se mijenja, postoje varijacije klime i klimatske promjene - tako sve to utječe i na živi svijet. Stoga možemo reći i da klimatske promjene utječu i na biometeorologiju. Uočavaju se neke promjene u odnosu na biometeorologiju kakva je bila prije dvadesetak godina.

"Na temelju dosadašnjih istraživanja iz područja kako pojedine atmosferske prilike utječu na zdravlje ljudi, posebice pojedine skupine kroničnih bolesnika - izrađujemo i objavljujemo biometeorološku prognozu za sljedeće dane kako bi se meteoropati i bolesnici mogli prilagoditi budućim vremenskim situacijama."

"Biometeorološka prognoza se temelji na znanstveno utvrđenim korelacijama između vremena i nekih simptoma, nastala je suradnjom liječnika i meteorologa. To je interdisciplinarna znanost."

"Vrijeme doista djeluje na sve nas, samo što se zdravi ljudi vrlo brzo prilagođavaju vremenskim promjenama jer je njihov mehanizam prilagodbe dobar, nije oštećen. Međutim, postoje ljudi kod kojih je taj mehanizam prilagodbe oslabljen, primjerice starije osobe, pa više osjećaju promjene i upravo se pokazalo da su neke predfrontalne situacije najnepovoljnije za ljude. To su situacije kod kojih se miješaju zračne mase pri čemu dolazi do naglih i brzih promjena različitih meteoroloških elemenata - temperatura i tlak zraka samo su neki od njih."

"Upozorenja na toplinske valove bit će sve više, uz dulja trajanja razdoblja vrlo visoke temperature u usporedbi s nekadašnjima. Istodobno će biti manje hladnih valova koji mogu djelovati na zdravlje, što je mali benefit od klimatskih promjena jer se pokazalo kako su hladna razdoblja s vrlo niskom temperaturom zraka izrazito opasna za kardiološke bolesnike."

Klimatsko modeliranje

"U DHMZ-u koristimo regionalni klimatski model koji se zove "RegCM" i razvijen je u Trstu, u Centru za teoretsku fiziku. To je skup jednadžbi koje opisuju sve procese u atmosferi. Taj model "forsiramo" s rezultatima iz globalnog modela i radimo simulaciju klime na području Europe... Radimo simulacije onog što je bilo u prošlosti kako bismo mogli vidjeti koliko model dobro i uspješno reproducira opaženu klimu. Za to moramo imati mjerene podatke..."

"Radimo projekcije klime na točkama mreže modela svakih 12 km i težimo tome da proizvedemo prvi set simulacija na 4 km, ali već se planiraju projekcije klime i na 1 km. Prostora za poboljšanje ima.

"Prostor za klimatska istraživanja, i to nekako istovremena s biometeorologijom, otvorilo mi je poznanstvo s dr. sc. Čedom Brankovićem, jedinim hrvatskim stručnjakom koji je desetljećima radio u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze u Readingu u Velikoj Britaniji. Pod njegovim sam mentorstvom pripremila magistarski rad "Usporedba sezonskih klimatskih varijacija u Hrvatskoj i temperaturnih anomalija u tropskom Pacifiku". Nakon rada u Readingu nekoliko je godina radio u Italiji, gdje se koristi i razvija model RegCM. Njegovim dolaskom u Hrvatsku i DHMZ krenulo je korištenje RegCM-a i projekcije klimatskih promjena na našim područjem."

Klimatske promjene se događaju

"Klimatske promjene se događaju. Gotovo nitko više ne sumnja u to. Samo je pitanje koliki je njihov iznos i što možemo očekivati u budućnosti."

"Klimatske projekcije nam govore da se svijet zagrijava i možemo očekivati daljnji porast globalne temperature zraka, koja se različito osjeća u pojedinim dijelovima svijeta. Na žalost, Europa i posebice Sredozemlje ima vrlo izraženu stopu zagrijavanja i jedno je od područja na zemaljskoj kugli koje se najviše grije. To će definitivno mijenjati klimu i u Hrvatskoj."

"Temperaturni porast očekuje se u cijeloj Hrvatskoj. Osim što se prostorno može mijenjati - mijenja se i po sezonama. Porast temperature bit će najizraženiji ljeti - i srednje temperature zraka, i maksimalne i minimalne temperature.

Kod oborine nemamo tako jasan signal kao kod temperature. Tijekom ljeta se očekuje sušniji Jadran, za razliku od unutrašnjosti Hrvatske, gdje će promjene biti manje izražene. Zimi pak u unutrašnjosti možemo očekivati blagi porast količine oborine."

"Postoje brojna istraživanja na temu - što će biti ako uspijemo ograničiti porast globalne temperature na 1,5 °C, a što ako dođemo do 2 °C i više. Zaključak je - što je porast veći, posljedice su teže u svim područjima."

Mr. sc. Lidija Srnec govorila je i o izračunavanjima klimatskog indeksa za pojedina hrvatska područja, prema kojem se mogu planirati različite vrste aktivnosti ovisno o budućim klimatskim uvjetima, kao i o projektu METMONIC, koji će omogućiti još veću dostupnost i količinu meteoroloških podataka.

U rubrici "Arhivirana klima" čuo se isječak iz emisije "Otvorene srijede" Vasve Mazele i Branke Jovičić s kraja studenoga 1997. godine – najprije Josipa Čičeka, koji je podsjetio da je i Hipokrat mislio na klimu, a onda i tadašnje dvojbe dr. sc. Ksenije Zaninović o potrebi i poželjnosti javne dostupnosti biometeorološke prognoze.