Hrvatski radio

Prvi program

13:49 / 03.06.2022.

Autor: Irena Plejić Premec

Dojenje kao društveni fenomen

Dojenče

Dojenče

Foto: - / pixabay

Praksu dojenja kroz povijest uvelike su određivali društveni stavovi. U različitim kulturama i u različitim povijesnim razdobljima i ti su stavovi bili – različiti. 

„Dojenje je društveno konstruiran fenomen, čije značenje uvijek treba razmatrati unutar specifičnog sociokulturnog i povijesnog konteksta”, piše u svom tekstu Dojenje kao društveni fenomen, od početka civilizacije do kraja 18. stoljeća Anđela Runjić Babić, doktorandica na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Potvrđuju to i njezina istraživanja dojenja u društvenom kontekstu, kojima se već nekoliko godina bavi. Prakse dojenja i stavovi prema dojenju mijenjali su se kroz povijest i na njih su utjecali različiti društveni čimbenici. Tako je, primjerice, u zapadnome svijetu nestalo zanimanje dojilje, nekada vrlo važno i nezamjenjivo. 

Zanimanje dojilje – prastaro je. Profesija je to čije je postojanje posvjedočeno još prije 4000 godine zakonskim propisima kojima se reguliraju odnosi dojilje i poslodavca. Zbog raširenog vjerovanja da se mlijekom prenose osobine dojilje na dijete, one su se birale pažljivo, osobito ako su ih angažirale imućne i moćne obitelji. Neki antički i srednjovjekovni liječnici i drugi autori iz toga vremena koji su pisali o pitanjima odgoja, navode i kriterije kako ih birati. Na cijeni kao dobre dojilje uglavnom su bile seoske žene robusnije građe. Dojilje su omogućavale preživljavanje djeci čije majke nisu mogle dojiti ili su umrle u porodu, ili su pak bile način da se pokaže klasna pripadnost. U vrijeme Aristotelove Grčke zapošljavanje dojilja bilo je znak prestiža i stoga vrlo rašireno među aristokracijom. Grčke su dojilje imale povlašten odnos među slugama i živjele su u kući poslodavca sve do odrasle dobi djeteta o kojem su se brinule.

U razdoblju renesanse dojilje se i dalje često susreću u kućanstvima viših slojeva. U tadašnjem su društvu još uvijek prevladavale predodžbe po kojima su plemenite dame stvorenja krka i boležljiva, kojima niti priliči dojiti niti su za to sposobne. U Engleskoj, dio idealne ženske figure u to vrijeme bile su „djevičanstke grudi”; žene su nosile uske korzete koji su im stezali grudi što je također moglo utjecati na njihovu sposobnost da doje djecu.

Od 17. stoljeća ugled profesije dojilja diljem Europe opada. Tome je pridonijelo i širenje zaraze sifilisom upravo u vrijeme kada se dojenjem kao izvorom dodatne zadaće počinju baviti i žene s društvene margine, pa i prostitutke, a vjerovanje da se fizičke i moralne osobine dojilje prenose na dijete još je uvijek bilo vrlo čvrsto.

Kako pada ugled dojiljama, tako raste pritisak na majke. Majčinstvo postaje temeljna uloga žene, a dojenje središnji aspekt dobrog majčinstva, ali isto tako i mjera za procjenjivanje žena. S prosvjetiteljstvom, majčinsko dojenje neće postati samo mjera za to koliko je žena dobra majka, već i – patriotski čin.

Više o dojenju kao društvenom fenomenu poslušajte u emisiji Poveznice 7.6. i 14.6.2022. godine od 13:10., u kojima o svojim istraživanjima govori Anđela Runjić Babić. 

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Poveznice

Emisija se bavi širokim spektrom tema u kojima se spajaju spoznaje društveno-humanističkih i prirodnih znanosti te umjetnost i kultura. Istražujemo kako znanstvene spoznaje, umjetnost i mediji, razvoj tehnike, ekološke promjene i ekonomski uvjeti oblikuju svijet i našu svakodnevicu.

Poslušajte u Slušaonici