Bakalar

Od Vikinga i sjevernih mora do Mediterana i našega stola...

Povijest konzumacije bakalara u Europi duga je i zanimljiva, čvrsto povezana s poviješću trgovine, religije i migracija. Ona nam svjedoči o postojanju trgovačkih veza, gospodarskoj povezanosti i širenju kulturnih utjecaja između europskog sjevera i juga u dalekoj prošlosti.

Bakalaru, ribi iz hladnih mora koja se danas jede širom Europe, nikad ne bi uspjelo postati jednom od zvijezda naših kuhinja da mu nije pomogla – sol iz toplih mora europskog juga. Naime, zna se da su Norvežani  lovili i sušili bakalar,  još u 9. stoljeću. Vikinzi su ga nosili na svoje pohode i mijenjali za žitarice i krzno. No, jedan će drugi europski narod otkriti kako ovu ribu čuvati još bolje. Baskijski lovci na kitove bili su inovatori na području konzerviranja hrane: kako su solili kitovo meso kako bi ga dulje sačuvali, tako su, prije sušenja, solili i bakalar. Čini se da su upravo oni zaslužni za uvođenje bakalara na jelovnike Starog kontinenta. 

Najveći europski potrošači bakalara uz Norvežanu su - Talijani. Preko njih, bakalar je stigao i do hrvatskih obala...

O tome kako je bakalar, riba sa sjevernih mora, stigla na naše stolove, u emisiji Poveznice 20.12.2022. u 12:30 na Prvom programu Hrvatskoga radija govori etnologinja dr. Tanja Kocković Zaborski