Kako je mirisala prošlost?

Što nam književnost može reći o tome kako je mirisala povijest? Mogu li riječi oživjeti mirise prošlih vremena?

Miris nije samo osjetilni doživljaj, on je i kulturni fenomen. Godine 2018. UNESCO je po prvi puta na Reprezentativni popis svjetske nematerijalne kulturne baštine uvrstio i – miris, ili preciznije, umijeće proizvodnje parfema u provansalskom gradu Grassu i okolnoj regiji. Ova UNESCO-ova odluka i rasprava koja joj je prethodila, iznjedrila je zanimljiva pitanja o značenju mirisa u našoj kulturnoj povijesti.

Posljednjih desetljeća, naime, u europskoj su muzeologiji sve popularnije multisenzorne izložbe i prezentacije u koje se nastoji uključiti i mirise. No, provjerenih znanstvenih spoznaja o našoj mirisnoj prošlosti vrlo je malo. Tako je 2021. godine pokrenut znanstveni projekt ODEUROPA, koji istražuje mirisnu povijest Europe. Znanstvenici iz 5 zemalja istražit će zajedno kako su mirisala protekla vremena i pojedini artefakti, te koji je bio kulturološki značaj mirisa. Prvi dio projekta je pretraživanje golemog korpusa tekstova na 7 europskih jezika u kojima će se tražiti koji se to mirisi spominju, u kojem kontekstu, kako su opisani, a jedan od ciljeva projekta je stvaranje online enciklopedije Mirisa Europe.

Hrvatska ne sudjeluje u ovome projektu, ali smo ipak zamolili dr. Lahorku Plejić Poje s Katedre za stariju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta da malo pronjuška po djelima starih naši pisaca i vidi što tu smrdi, a što miriši.

Što nam književnost može reći o tome kako su naši preci doživljavali mirise i koliko su im bili važni? Može li nam otkriti kakvi su vonjevi dopirali iz kuhinja renesansnog Dubrovnika ili kakvo je cvijeće raslo u vrtovima Gupčevog kraja ili u zaleđu Zadra? Saznajte u Poveznicama 5.4.2022. od 13:10.