Klima i šuma

22. emisija "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija 8. veljače 2023. godine bila je posvećena šumi - sredstvu za ublažavanje klimatskih promjena. Stoga je gost bio izvanredni profesor zagrebačkog Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije dr. sc. Stjepan Mikac.

Izv. prof. dr. sc. Stjepan Mikac rekao je, između ostaloga:

"Klimatske promjene su izazov za našu struku i mi primjećujemo zadnjih 30 godina da ono što smo nekada imali u povijesti - a naša povijest je zaista dugačka, više od 250 godina - značajno se mijenja. Pred nama su novi izazovi kako gospodariti s našim vrijednim šumskim i ekosustavima."

Duga tradicija hrvatskog šumarstva

"Naša šumarska struka je zaista stara. Kreće od osnivanja prvih gospodarskih jedinica u našim područjima. To je bilo još za Autrougarske 1765. godine, kada su osnovane prve šumarije u malom pitoresktnom mjestu Krasnom podno Velebita, na Oštarijama i na Petrovoj gori. Već 1767. slijedi prvi zakon o šumama, koji je donijela carica Marija Terezija, i u kojem je prvi put pravno regulirano gospodarenje šumom.

1880. godine kreće i prva izobrazba šumarskih stručnjaka na Visokom učilištu u Križevcima, a nakon toga se seli na sveučilišnu razinu na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Zagreb i danas je to samostalni fakultet - više od 100 godina šumarstva."

Bojazan za nestankom šuma

"Struka se pojavila iz bojazni za nestankom šuma, kao nacionalnom blaga. To je bio trend posvuda, ne samo u Hrvatskoj...

U posljednjih 30 godina struci su veliki izazov klimatske promjene - kako će one utjecati na gospodarenje, na ekologiju vrsta. Šumarstvo je specifično u odnosu na sve ostale djelatnosti jer rezultati onoga što radimo danas bit će vidljivi tek za 100 i više godina."

"Gotovo pola hrvatskog kopnenog teritorija su šume i šumskog zemljišta. To je oko 2,5 milijuna hektora šume. Velik dio te šume - gotovo pola - je degradiran, što znači da se nalazi u lošem stanju - to su šikare, šibljaci, makije... Hrvatska je bogata šumom, ali je u gospodarskom smislu - siromašna je s visokim šumama, s produktivnim šumama. Procjenjuje se da je oko 75 % državnih šuma, a ostalo su privatne šume. Postoji Zakon o šumama, Pravilnik o uređivanju šuma - koji definira radove... Svaka šuma ima svoj plan gospodarenja, koji se revidira svakih 10 godina."

Zbog klimatskih promjena šume rastu brže, ali umiru mlađe

"Kad se više krenulo govoriti o klimatskim promjenama, oko 1990. godine, mi smo najprije počeli razmišljati o pozitivnom efektu - povećanje temperature, produljenje vegetacijske periode, za neke naše šume može značiti povoljnije uvjete za rast u odnosu na povijest.

Sad vidimo da to nije samo povećanje temperature i preraspodjela oborine, nego je tu i povećanje C02 i niz novih zaključaka. Mi imamo šume koje rastu brže, ali umiru mlađe! Imamo sve više prirodnih - elementarnih nepogoda - frekvencije požara, vjetroloma, ledoloma, invazivnih bolesti i drugi niz negativnih utjecaja. Sve ono što šume prirastu tijekom vremena - svi ti nepovoljni faktori ponište.

I šume su, kao i ljudi, pod pritiskom klimatskih promjena. Gledamo ih kao jedan ključ prema rješenju, ali moramo znati da su i šume stabla, živa bića, koje se nalaze pod velikim pritiskom, možda i većim nego ljudi."

"Mislilo se da će stabla upiti, ugraditi CO2 u sebe. No, mi ne možemo gledati šumu samo kao stablo, nego trebamo gledati i tlo - šumski ekosustav se sastoji od tla i onoga što na njemu raste... Diljem svijeta se rade pokusi. Uočili smo sve toplije i toplije jeseni tijekom kojih tlo nastavlja disati. Iz njega izlazi CO2, ali tada drveće više nema lišća, nema asimilacije i upijanja CO2... Fotosinteza ne ovisi o temperaturi, nego o svjetlosti, a ona je ista kao prije. Nama dani nisu ni dulji, ni kraći, ali nam je temperatura viša... Svi oni permafrosti - trajno zaleđena tla, u kojima je velika organska materija i mikrobiološka aktivnost - zbog zatopljenja su pokrenuti. Mikroorganizimi dišu i otpuštaju CO2 i metan iz tih dubokih tala koji su najveći spremnici ugljika."

"Velika količina šuma u svijetu je oštećena, apokaliptično devastirana zbog direktnih i indirektnih posljedica klimatskih promjena... Primjerice, velika oluja Gudrun u Švedskoj je u jednoj noći poharao 180 milijuna metara kubnih drveta. Za usporedbu, Hrvatska godišnje siječe, u svom redovnom gospodarenju, oko 5,5 milijuna metara kubnih drveta... Samo jedan požar koji se dogodio u Kanadi emitirao je sve ono što su šume u zadnjih 10 godina ponirale u sebi..."

Mjere za prilagođavanje klimatskim promjenama

"Moramo paziti na to da su nam šume što mješovitije, bioraznolikije, da ne forsiramo, na primjer, čiste hrastove šume, nego da u njima ima i jasena i drugih vrsta.

Moramo gospodariti šumama na malim površinama. Nema više sječa 100 hektara, nego manje površine, da se stvore što otpornije šume, da nema velikih šokova na stanište. Kod velikih sječa javlja se i velika suša...

Treba koristiti genetski otporne jedinke i vrste. Primjerice, stabla iz Grčke se već sada sade u Njemačkoj jer je prilagođeno suši, za razliku od njemačke bukve koja to nije...

Treba što više sačuvati tlo, razmisliti o tome da se rade produljene ophodnje - da se ne sijeku šume stare 140, nego možda 180 godina...

I druga struka - drvna tehnologija - treba se prilagoditi i proizvoditi sve više drveta koji će se ugrađivati u namještaj, u drvo u graditeljstvu...

Najgore je danas kupiti drvo i zapaliti ga - od njega proizvesti energiju. To je najgore moguće!

Hrvatska ima prirodne šume

"Hrvatska ima prirodne šume, što znači da mi kroz povijest nismo sjekli naše autohtone vrste na nekom područje pa sadili neke brzorastuće. Trebamo tako raditi i dalje...

Imamo katastar požara i primjećujemo da je frekvencija požara sve veća, i da su površine koje gore sve veće, unatoč tome što imamo i kanadere i puno bolju prognostičku službu, i kamere koje snimaju naše šume... U zadnje 20 godina je izgorjelo preko 400 000 hektara, što su ogromne površine... Ljudi toga nisu svjesni jer ne gore često visoke šume, nego uglavnom makija i zapuštene površine... Ne samo kod nas, nego i globalno - strašno je koliko se požara događa."

"Memorie"

"Nedavno je završio projekt "Memorie" u kojem smo obuhvatili tri sektora - poljoprivredu, šumarstvo i biološku raznolikosti, kao prirodne resurse koji direktno ovise o klimi... Pripremili smo priručnik sa smjernicama i mjerama prilagodbe klimatskih promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima...

Jedan od razloga imena projekta je i sjećanje biljaka. Biljke svoj osjećaj prema klimi bilježe u godovima - koncentričnim kružnicama, i svake godine stvaraju godove. Kadu je god širi, klimatski uvjeti su povoljniji, i obratno. Biljke bilježe i neke događaje, poput vulkanskim erupcija, napada štetnika, suša itd. De facto, mjerenjem širine godova daleko u povijest, koliko su stabla stara, mogu se rekonstruirati klimatski uvjeti koji su vladali oko tog stabla...", rekao je, između ostaloga, izv. prof. dr. sc. Stjepan Mikac sa zagrebačkog Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, koji je govorio i o aktualnim istraživanjima na fakultetu, posebice u Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma te Laboratoriju za dendroekologiju, pa čak i o hrvatskim prašumama.

"Poziv s povodom"

U "Pozivu s povodom", završnoj rubrici emisije gostovala je Gordana Lalić, direktorica porečkog gradskog poduzeća Parentiu, koja je predstavila Sunčani ured Grada Poreča - ured u kojem građani mogu saznati sve što trebaju ako žele električnu energiju od Sunca, pa tako među ostalim sudjelovati u brizi za klimu.