Kultura stanovanja u Zagrebu u doba secesije

U ljeto godine 2020. zagrebački Muzej za umjetnost i obrt pridružio se kao partner međunarodnom projektu Europske unije pod nazivom ARTNOUVEAU2 Jačanje kulturnog identiteta dunavske regije na temelju zajedničke secesijske baštine. U sklopu aktivnosti vezanih uz projekt snimljen je i film „Između Wagnera, Hoffmanna i Loosa: Stanovanje u Zagrebu u epohi secesije“, čija je autorica dr. sc. Marina Bagarić, muzejska savjetnica i voditeljica Zbirke arhitekture MUO, a snimatelj i montažer: Miran Krčadinac Flock. 

Secesija u Zagrebu razvija se pod bečkim utjecajem. Dio arhitekata koji će projektirati gradske privatne i javne zgrade školovan je u Beču, a slijedili su ih i drugi prihvaćajući gradnju u novom stilu prema bečkim uzorima. U duhu secesije u Zagrebu se podužu zgrade na istaknutim gradskim lokacijama; na Jelačiževom trgu, Ilici i duž Zelene potkove, dok na rubnim područjima grada niču secesijek vile u kojima se spajaju funkcije gradske rezidencije i ljetnikovca u prirodi. Omiljena mjesta za gradnju takvih secesijskih vila su Pantovčak, Tuškanac, Rokov perivoj, Prekrižje, Jospipovac i Jurjevska ulica, gdje se nastanjuju bogati poduzetnici.

Kako bi vanjski i unutarnji izgled kuće bili u skladu, secesijska arhitektura zahtijeva i primjereno uređenje unutrašnjosti. No, što možemo znati kako su uistinu izgledali interijeri secesijskih stambenih objekata, kako su izgledale unutrašnjosti vila i stanova?

U film „Između Wagnera, Hoffmanna i Loosa: Stanovanje u Zagrebu u epohi secesije“ secesijski su interijeri predstavljeni pomoću rijetkih starih fotografija, a o tome kako su izgledali i tko je u njima živio u emisiji Poveznice 22.3. od 13:10 govori dr. sc. Marina Bagarić , muzejska savjetnica i voditeljica Zbirke arhitekture MUO.