Lica gladi

Kad spomenemo glad, prvo pomislimo na biološku činjenicu. No, glad je i društveni i kulturni fenomen. 

Glad je igrala važnu ulogu u razvoju ljudskoga društva još pod prapovijesti. Bila je i jest jedan od najvažnijih motiva ljudskog napretka. Glad je skretala riječne tokove i krčila šume, pokretala seobe, ratove i revolucije, gradila putove i svladavala mora, motivirala otkrića, budila najbolje i najgore u ljudima.  

Iako je dostupnost hrane osnovno ljudsko pravo, ono nije uvijek i svugdje svakome ostvarivo. Uzroci gladi mogu biti različiti, ali i danas kao i u prošlosti jedan od najvažnijih pokretača gladi u svijetu su ratni sukobi. Jednom upravo svjedočimo: rat u Ukrajini ovu je europsku žitnicu, kako je to nedavno izjavio direktor Svjetskog programa za hranu David Beasley, natjerao da stane u "red za kruh".  Šezdeset posto stanovništva koje danas živi s glađu, živi u zonama ratnih sukoba. Najpogođenije države su Jemen, Južni Sudan, Demokratska Republika Kongo i Sirija.

 

I u prošlosti su ratovi bili jedni od glavnih krivaca za glad. Mnogi među nama još se sjećaju vremena nakon Drugog svjetskog rata, kao i paketa UNRE, "Trumanovih jaja" i mlijeka u prahu koje su u njima stizale u poslijeratnu Jugoslaviju. UNRA – Uprava ujedinjenih naroda za pomoć i obnovu, odigrala je tada prevažnu ulogu u borbi protiv gladi. Rat je uništio gospodarstvo, desetkovao radnu snagu – mnoga su domaćinstva ostala bez radno sposobnih članova. U paketima koje je ta organizacija slala u okviru Jugoslavenske misije primljeno je tada hrane u vrijednosti većoj od oko 135 milijuna američkih dolara.

Veze gladi i politike duboke su i složene, no one su samo jedno od pitanja kojima se bavi izložba Lica gladi, koja upravo traje u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Njezina autorice, etnologinje dr. Malanija Belaj i dr. Tanja Kocković Zaborski istraživale su različite aspekte gladi u bližoj i daljoj prošlosti, ali i danas: od drevnih rituala i običaja vezanih uz plodnost, prehrane u opsadi, javnih kuhinja i dobrotvornih društava, recepata jela koja su se spravljala u oskudici od namirnica koje se inače nisu jele, pa sve do prehrambenih prilika u privremenim kontejnerskim naseljima potresom pogođene Banije. 

O tome kakva sve lica ima glad, što je uzrokuje, kako se protiv nje borimo, kako se glađu manipulira, kao i o tome što ljudi jedu kada nemaju što jesti, dr. Malanija Belaj i dr. Tanja Kocković Zaborski govore u dva nastavka emisije Poveznice koja možete poslušati na Prvom programu Hrvatskoga radija 22. i 29.11.2022. od 12:30.