Prve zagrebačke studentice

Vrata fakulteta ženama su se u Europi otvorila tek krajem 19. stoljeća. Prve studentice na Zagrebačko sveučilište upisane su 1895. godine

Tijekom 19. stoljeća položaj žena u školstvu mijenjao se vrlo polako i s mnogo otpora. Gimnazijsko je obrazovanje dugo bilo rezervirano za dječake, dok su djevojčice nakon pučke škole obrazovanje mogle nastaviti samo u višim djevojačkim školama. Tu su stjecale znanja i vještine kojima ih se pripremalo za društvenu ulogu za koju se tada držalo da im je jedina primjerena: odgajane su i obučavane da budu majke i domaćice. Ipak, otvaranje takvih viših djevojačkih škola u drugoj polovici 19. stoljeća u Hrvatskoj naznačuje veću brigu za obrazovanje žena.

Premda je tijekom 19. stoljeća prevladavao stav da ženama nije potrebno obrazovanje, i premda im se uporno onemogućavalo javno djelovanje kao i obavljanje zanimanja kojima su se mogle afirmirati u javnoj sferi, one će ipak malo pomalo osvajati nove društvene prostore i izboriti svoje pravo na obrazovanje.

Sve do pred kraj 19. stoljeća, djevojke koje su htjele nastaviti obrazovanje i nakon više djevojačke škole, mogle su upisati učiteljsku školu u Zagrebu i Ðakovu. Školske vlasti su tek 1892. osnovale Ženski licej u Zagrebu u sklopu kojeg je bio organiziran i pedagoški smjer. Upravo će učiteljice u zagrebačkom Ženskom liceju, Marija Horvat, Marija Jambrišak, Kamila Lucerna, Jagoda Truhelka i Natalija Wickerhauser, prve podnijeti zahtjev dekanatu zagrebačkog Mudroslovnog fakulteta za pohađanje predavanja iz onih predmeta koje su podučavale u Ženskom liceju, a bili su to njemački jezik i književnost, filozofija, pedagodija i psihologija. Na molbu je odgovoreno pozitivno i tako su učiteljice zagrebačkog Ženskog liceja osvojile pravo da postanu prve izvanredne studentice Zagrebačkog sveučilišta. Bilo je to godine 1895. U listopadu 1901. upisane su prve redovite studentice na Mudroslovni  fakultet Zagrebačkog sveučilišta. Bile su to ujedno prve redovite studentice u Hrvatskoj: Milica pl. Bogdanović iz Vrginmosta kraj Topuskog, studentica povijesti i geografije, te Milka Maravić i Vjera Tkalčić iz Zagreba, studentice prirodoslovlja.

O tome kako se mijenjao položaj žena u obrazovanju, ali o tome kako su se kroz školski sustav podizali zdravstveni kriteriji, te o školskim vrtovima kao rasadnicima novih ideja u poljoprivredi, govorimo u emisiji Poveznice od 25.2.2022. “Školstvo u 19, stoljeću, II.dio”