Hrvatski radio

Prvi program

Tragom starih zagrebačkih mlinova

14.09.2023.

10:54

Autor: HRA

Banićev mlin u Gračanskom ribnjaku

Banićev mlin u Gračanskom ribnjaku

Foto: Vladimir Tarnovski / -

Potoci zagrebačke gore u prošlosti su bili gospodarski iznimno važni za grad Zagreb. Njihove su vode pokretale mlinove, davale snagu prvim manufakturnim radionicama i industriji. 

Mlinska su se kola vrtjela od Podsuseda i Dubravice na zapadu, pa sve do Bidrovca i Vidovca na istoku, a velik dio njih nalazio se na potoku Medveščaku. Što o njima znamo? Što su zabilježili povijesni izvori? Što je od njih danas ostalo?

U potragu za odgovorima na ova pitanjima krenuo je arhitekt Vladimir Tarnovski. Četiri je godine istraživao arhive i zapise, čitao, sistematizirao, provjeravao, šetao, gledao, fotografirao, razgovarao i bilježio i na kraju svoja saznanja ukoričio u knjigu naslovljenu Tragom starih zagrebačkih mlinova. 


Razgovor s Vladimirom Tarnovskim poslušajte u emisiji Poveznice, 26.9.2023. na Prvom programu Hrvatskoga radija, od 12:30 minuta. Urednica Poveznica je Irena Plejić Premec.

Mlinovi Nove Vesi. Barbotov mlin. Ovaj mlin, koji danas više ne postoji, nalazio se u dvorišnim zgradama u prostoru između današnjih zgrada u Medvedgradskoj 10 i u Novoj Vesi 45 i 47, na Pretoki. Ulične zgrade u Novoj Vesi također su pripadale obitelji Barbot. Bio je, doduše, vodenica, ali ne i žitni mlin, barem do druge polovice 18. stoljeća. Neki autori pretpostavljaju da je tu bio prije mlin za žito. Imao je ponešto burniju prošlost nego ostali mlinovi na ovom potezu. Na toj su se lokaciji pojavili i prvi manufakturni pogoni, još u 18. stoljeću. Jeo 1771. godine tu je osnovana manufaktura papira zagrebačkog Kaptola, najstarije poduzeće te vrste na području civilne Hrvatske.

Iz knjige Tragom starih zagrebačkih mlinova, Vladimira Tarnovskog

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Poveznice

Emisija se bavi širokim spektrom tema u kojima se spajaju spoznaje društveno-humanističkih i prirodnih znanosti te umjetnost i kultura. Istražujemo kako znanstvene spoznaje, umjetnost i mediji, razvoj tehnike, ekološke promjene i ekonomski uvjeti oblikuju svijet i našu svakodnevicu.

Poslušajte u Slušaonici