1100 dana od zagrebačkih potresa - do kud je stigla obnova?

Tri su godine prošle od potresa u Zagrebu, tri su ministra koja su pokušala pokrenuti obnovu. Složit će se mnogi da sanacija javnih prostora napreduje, no "Zagreb nije prošao na ispitu gradnje zamjenskih kuća", kako je priznao i novi, četvrti ministar graditeljstva Branko Bačić, jer nema niti jedne. Ipak, u tijeku je obnova vrijedna 2 milijarde i 300 milijuna eura.

Za stambenu zgradu u Đorđićevoj ugovorena je konstrukcijska obnova, za što su se zajednički izborili stanari i predstavnica Ivana Luetić Mihoci. U svoje stanove trebali bi useliti krajem godine.

- Imali smo imovinsko-pravnih problema, međutim to nas nije spriječilo da podnesemo zahtjev za obnovu, jer smo prikupili većinu, i pozitivna stvar u novim propisima jest da se odlučuje većinom glasova i ako se postigne većina za neku odluku, može se podnijeti zahtjev za konstrukcijsku obnovu. Zadovoljni smo, osobito u odnosu na neke druge države poput Italije gdje se desetljećima čeka na obnovu, kaže Luetić Mihoci.

Do sada su u Zagrebu konstrukcijski obnovljene četiri osnovne škole i učenički dom, obnavljaju se i druge kulturne, zdravstvene ustanove, ceste i mostovi. Trenutačno je iz Fonda solidarnosti kojim se, treba ponoviti, saniraju zgrade javnoga karaktera, iskorišteno oko pola sredstava od milijardu eura, dok se preostali dio mora potrošiti do kraja lipnja.

Znamo da je Zagreb na trusnom području, a kako preciznije utvrditi potresni rizik, istražuje se europskim projektom pod nazivom "Potresni rizik grada Zagreba". Voditeljica projekta Kristina Martinović naglašava da je glavni dio projekta stvaranje vrlo precizne baze podataka o svim građevinama u Zagrebu.

- Imamo 220 tisuća građevina, od čega je 80 tisuća stambenih - zgrada i kuća. Popisat će se značajke za određivanje potresnog rizika te nakon što se baza popuni, matematičkim modelima će se izračunati rizik koji neće biti prikazan za pojedinu građevinu, nego na razini gradske četvrti i mjesnog odbora.