Deset godina u EU: Poslovna zajednica iskoristila mogućnosti, standard građana samo neznatno bolji

Prije deset godina, 1. srpnja, Hrvatska je postala punopravna članica Europske unije. Povodom obljetnice ulaska u uniju eurozastupnik Tonino Picula organizira u Dubrovniku konferenciju pod nazivom "Europska Hrvatska- retrospektiva i prospektiva", koja okuplja niz političara, predstavnika vlada, akademske zajednice i predstavnika gospodarstva. 

Obilježavamo i dvadeset godina od kada je Hrvatska podnijela zahtjev za članstvom u Europsku uniju, podsjeća Tonino Picula i dodaje kako je baš tih deset godina pripreme jednako značajno za Hrvatsku. 

- Neki kažu da je put jednako važan kao i cilj. Transformacija zemlje prije ulaska bila je jednako značajna kao i sam ulazak. Sigurno da deset godina od ulaska u Europsku uniju možemo ocijeniti prije svega pozitivno, došli smo i do pune integriranosti, postali smo članica Eurozone kao i dio prostora slobodnog kretanja ljudi, roba i usluga. 

Picula dodaje kako možemo reći da je Hrvatska institucionalno zaokružila to svoje dugo putovanje u Europskoj uniji, međutim, ocjena ne bi bila potpuna kad se ne bi uzela u obzir i cijena koja je došla uz članstvo. U nju ulazi  veliki broj ljudi koji je napustio našu zemlju u potrazi za boljim uvjetima života. U Ocjeni stanja, Picula podsjeća na još jednu obljetnicu a to je za deset godina kad ćemo po drugi put predsjedati Europskim vijećem do kada bi kaže neke sadašnje probleme trebalo ostaviti iza sebe.

- Kad govorimo o Hrvatskoj kao članici EU treba pogledati gabarite, kaže Picula. Po veličini Hrvatska spada među manje članice i negdje je na dvadesetom mjestu, po veličini stanovništva je na dvadeset i prvom, a po veličini  BDP-a također na dvadeset i prvom. Ali nije dobro da je po BDP-u po glavi negdje 24 ili 25 zemlja, što govori da bi članstvo u EU i mogućnosti koje se pružaju trebali ipak puno bolje i strateški promišljati. Postoje primjeri država koje su i manje od Rh i koje su itekako iskoristile mogućnosti koje im fondovi pružaju ne samo u razvoju infrastrukture nego i razinu javnih usluga. To Hrvatska uči, ali vrlo polako.

Najvidljiviji znak našeg trajanja u EU je Pelješki most, dodaje Picula, a zahvaljujući europskom novcu izgrađen je i LNG terminal na otoku Krku. 

- Mislim da je naša poslovna zajednica iskoristila mogućnosti članstva, što se vidi po razini izvoza kojeg je Hrvatska gotovo za sto posto povećala u deset godina, ali je pitanje koliko to građani osjećaju, jer se životni standard pomakao tek za nekih 12 posto u odnosu na razdoblje kada nismo bili članica EU.

Hrvatska mora iskoristiti svoje prednosti i mogučnosti kojima može prije svega utjecati na samu europsku politiku. Ima jedinstven položaj u Europi i jedina je zemlja koja svojim teritorijem povezuje Dunav i Sredozemno more, jedina je držana u Uniji koja je istodobno i podunavska i sredozemna. Također Hrvatska je i vanjska granica Europske unije, znači mala zemlja koja ima više od 1300 km europske granice prema još uvijek poprilično nesigurnom i nestabilnom susjedstvu što bi nam kaže Picula trebao biti strateški prioritet. 

- Vjerujem da ćemo iskoristiti sve mogućnosti članstva tek kad i naše jugoistočno susjedstvo dovrši očito traumatične procese demokratske i gospodarske tranzicije. Zato mislim da bi morali biti puno aktivniji u Briselu i drugim institucijama kako bi utjecali na prosperitet našeg neposrednog susjedstva jer je to izuzetno važno za otvorenu ekonomiju kao što je hrvatska.