Hrvatski radio

Prvi program

Do 1. ožujka 2026., Hrvatska bi trebala biti očišćena od mina

28.11.2022.

18:16

Autor: Aleksandra Funes

Opasnost od mina

Opasnost od mina

Foto: Ilustracija/Zeljko Mrsic / Pixsell

Hrvatska se tijekom Domovinskog rata suočila sa značajnim sigurnosnim problemom, zagađenošću dijela kopnenog područja minskoeksplozivnim sredstvima i neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Nakon ratnih operacija i oslobođenja zemlje trebalo je veliko područje očistiti od mina. Mine su još uvijek prijetnja kako stanovništvu tako i radnicima na poslovima razminiranja. Prošlog tjedna pri obavljanju toga zadatka kod Perušića je stradao pomoćni pirotehničar. Dalibor Osman zadobio je, srećom, lakše tjelesne ozljede, zbrinut je u gospićkoj Općoj bolnici i pušten je na kućno liječenje, rekao je, u našem Dnevnom ritmu, načelnik Hrvatskog centra za razminiranje Nikša Bogdanić. 

Hrvatski centar za razminiranje od svojega osnutka 1996 godine vodi evidenciju prema kojoj je do prošle godine, 606 stradalih, od kojih 204 smrtno. Od zaostalih mina iz Domovinskoga rata stradao je 131 pirotehničar ili pomoćni radnik u razminiranju od koji je 38 poginulih. To nije mali broj te Hrvatski centar za razminiranje i MUP godinama inzistiraju i nastoje poboljšati tj. osigurati da pirotehničari i pomoćni radnici budu što sigurniji, ističe Nikša Bogdanić.


- I statistika je pokazala da, na svu sreću, u zadnjim godinama imamo vrlo malo stradavanja. Zadnje je bilo lani kad su migranti nelegalno prelazili granicu i došli su u minski sumnjiv prostor, te je njih sedmero stradalo, jedan smrtno i pet teško ranjenih. Radi se o istoj vrsti mine kao i u prošlotjednom ranjavanju pomoćnog radnika kod Perušića, a prema procjenama bila je to protupješačka mina PROM1, koja je jedna od najopasnijih mina koje smo mi nalazili i razminirali na tome području.


Požeško-slavonska županija još je jedna županija u kojoj službeno više ne postoje minski opasna područja, potvrdu je dobila prije točno tjedan dana.


 - Riješili smo tu županiju, početkom godine imala je minama zagađena područja od 6,2 kvadratna kilometra oko Pakraca i Lipika. Potrošeno je oko 373 milijuna kuna, a nađeno je oko tisuću i 700 neeksplodiranih ubojnih sredstava poput mina, minobacačkih mina, granata i sl.


Najviše minski sumnjivog prostora ima u Ličko-senjskoj županiji, 86,7 kvadratnih kilometara, a nakon nje, slijedi Karlovačka, Sisačko-moslavačka i nešto manje je u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Plan za iduću godinu je razminirati Osječko-baranjsku županiju u kojoj je pod minama 11,1 kvadratni kilometar prostora i u Šibensko-kninskoj u kojoj je 9,2 kvadratna kilometra za razminirati. Prošle godine očišćena je Zadarska županija.


U Hrvatskoj je oko 40-tak tvrtki koje se bave poslovima razminiranja u kojima je zaposleno oko 500 pirotehničara koji rade uz pomoć 80-tak pasa za detekciju mina i 40-tak strojeva. Kompletan minski sumnjiv prostor, tj. preostalih 6 županija, planira se očistiti do 1. ožujka 2026. godine, kaže Nikša Bogdanić.


- Sve operacije razminiranja pokušat ćemo zaključiti do kraja 2025. kako bi do ožujka 2026. ostala 3 mjeseca za administrativni dio i završetak cijele misije. Dosad je za razminiranje Hrvatske potrošeno nešto više od 7 milijardi kuna od čega je za proces protuminskog djelovanja EU sudjelovala sa više od 183 milijuna eura. Do 2026. godine planira se za razminiranje utrošiti još milijardu i 60 milijuna kuna, 400 milijuna na godišnjoj razini uključujući i ovu godinu, Što bi ukupno za razminiranje od početka do kraja iznosilo oko 8 i pol milijardi kuna.


Minski sumnjiv prostor sveo se na brdovito-planinski dio, stoga je još najviše za raznimiranje i ostalo u Ličko senjskoj županiji. U proteklim godinama, od osnutka Centra, prioritet je bio rješavati kuće, okućnice, poljoprivredne površine, osigurati ljudima prostor za život, potom željeznice tj. infrastruktura i to je ispostavilo se bio dobar plan, dodaje Nikša Bogdanić.


- I sad smo se udaljili od naselja u brdsko-planinska područja koja su teža i zahtjevnija za razminiranje. Uporabljivost strojeva je puno manja zbog konfiguracije terena i drugačija je vrsta miniranja, tamo nema sustavnih miniranja već miniranja iz zasjede tzv. diverzantska miniranja, nemamo puno mina, ali imamo vrlo opasnih mina. Vrlo ih je teško otkriti, puno godina je prošlo od rata, za neka područja ni nemamo minske zapisnike, a to su najopasnije situacije, kad ne znamo gdje su.

Da su zaostale mine i dalje prijetnja upozorava 6 tisuća 534 ploča s oznakom "oprez -mine" koje su postavljene na minski sumnjivom prostoru Republike Hrvatske, a načelnik Hrvatskog centra za razminiranje Nikša Bogdanić moli građane da ne ruše i ne uništavaju ploče s oznakom minske opasnosti, jer su one jako važne i doprinijele su da imamo što manje žrtava. Jednako tako poziva građane, ako kod kuće imaju bilo kakva eksplozivna sredstva ili naprave, da ih donesu, a niti slučajno ne odlažu samovoljno na bilo koje mjesto koje nije za to predviđeno. Procedura je vrlo jednostavna, mogu se predati protueksplozijskoj zaštiti ili u policijskim upravama, nitko neće biti evidentiran niti kažnjen, ističe Bogdanić.


Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Dnevni ritam

Dnevni ritam – informativno mozaična emisija 1. Programa Hrvatskoga radija u kojoj svaki radni dan od ponedjeljka do petka donosimo, analiziramo i obrađujemo najvažnije vijesti, događaje i pojave koje utječu na sve nas i naše živote. Svaki dan "Dnevni ritam" donosi "Temu dana", razgovore i analize s najrelevantnijim sugovornicima i akterima ključnih događaja, a za naše vjerne slušatelje tu je i "Glas javnosti"! Dnevni ritam – vaš ritam na Hrvatskom radiju od ponedjeljka do petka od 15:00 do 18:00 sati. U sklopu Dnevnog ritma slušateljima Hrvatskog radija donosimo sve najvažnije vijesti iz zemlje i svijeta koje su obilježile dan – od 15 sati slušajte "Dnevne novosti" , a od 17 sati "Aktualno u 17". Uhvatite i držite ritam uz Hrvatski radio!

Poslušajte u Slušaonici