Državni tajnik: Hrvatska će ispuniti cilj i do 2024. ostvariti 1500 MWh iz obnovljivih izvora

Udruženje obnovljivih izvora energije HGK ustvrdilo je da se zbog administrativnih prepreka obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj ne razvijaju željenom brzinom, te da nećemo dostići ciljeve na koje nas je obvezala EU, da do 2024. imamo 1500 MWh iz obnovljivih izvora. Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja to odbacuju, najavljujući skorašnju uredbu o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora te uredbu o izdavanju energetskih odobrenja. Zašto investicije u obnovljive izvore energije kasne i kako se mogu ubrzati? 

Udruženje obnovljivih izvora energije iznijelo je podatak prema kojem se samo 10 posto investicija u proizvodnji struje iz obnovljivih izvora energije odobri, te da je od 216 zahtjeva samo 16 izdanih energetskih odobrenja. To je opovrgnuo državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić, koji tvrdi da je riješeno ili je u rješavanju 114 zahtjeva.

- U 2022. izdano je oko 56 energetskih odobrenja, ukupnog kapaciteta 700 MWh. Zaključno s jučerašnjim danom izdano je 417 MWh u ovoj godini. U tijeku su dva natječaja, zatvaraju se ovaj tjedan, jedan vjetro, jedan sunce, ukupno 240 MWh, i danas će do kraja dana na internetskim stranicama ministarstva biti objavljena nova 22 ili 23 projekta ukupne razine snage oko 700 MWh. Znači, samo u dvije godine 2067 MWh, a hrvatski cilj je do 2024. radi NPO-a napraviti 1500 MWh. Od 2021. do danas više od 200 megawata novih solarnih elektrana priključeno je na HEP ODS. Dakle, nije točno da su projekti zaustavljeni. Točno je da imamo određena zakašnjenja u donošenju podzakonskih akata zbog čega su posljedično neki projekti možda malo na čekanju, ali meni je žao što je ruska agresija na Ukrajinu krenula lani u veljači i što smo mi velik dio kapaciteta i resursa morali trošiti na rješavanje te situacije. No, nikakvih problema neće biti oko rješavanja podzakonskih akata, ističe državni tajnik Milatić.

Da jučerašnja konferencija za medije nije bila motivirana poticanjem sukoba, nego spremnošću da se pomogne, kako bi se taj proces, koji je relativno spor, na određeni način ubrzao i otkočio, poručuje predsjednik Udruženja obnovljivih izvora energije HGK Ivo Čović.

- Svi smo očekivali da će tih 216 projekata biti riješeni u roku od maksimalno tri mjeseca, sad svjedočimo da je proteklo više od 15-ak mjeseci. Kolege su napravili dokument na temelju izvora s internetskih stranica Ministarstva. Sigurno državni tajnik zna bolje nego mi, no, nije bitno je li riješeno 30, 40, 50 ili 60 predmeta, bitno je da smo u proteklih nekoliko godina vrlo malo izgradili postrojenja obnovljivih izvora, to je šteta za Hrvatsku jer smo po instaliranim solarnim kapacitetima praktički zadnji u Europi. To ne bi bilo tragično da za zadovoljenje naših potreba ne moramo uvoziti energente i električnu energiju. Zbog krize s kovidom, te rata u Ukrajini, energenti su značajno poskupjeli, što plaćaju građani i gospodarstvo, i bez obzira na to što su neki zaštićeni od poskupljenja, taj trošak ćemo morati platiti. Bili bismo sretni da smo uspjeli proteklih godina instalirati neke značajne kapacitete, ali nismo. Korijeni zašto se to nije dogodilo traju od donošenja zakona 2015., koji je stupio na snagu s 2016. godinom, gdje je predviđeno da se iskaz interesa za gradnju objekata može podnijeti temeljem uredbe, ali ona nažalost nije donesena punih sedam godina. Propustili smo taj razvojni ciklus i zbog toga danas plaćamo cijenu. Vjerujem g. Milatiću da će se projekti koji su na odobrenju riješiti u iduća 2-3 mjeseca, ali podsjećam da smo svi očekivali da će to biti u roku od tri mjeseca.

Državni tajnik Milatić odgovara da su očekivanja nerealna.

- Očekivanja da ćemo mi u tri mjeseca riješiti 216 zahtjeva i više od šest tisuća MWh kapaciteta iskazanog interesa su potpuno nerealna! To je nemoguće napraviti u tri mjeseca, i da nije bilo rata u Ukrajini, a kamoli uz taj rat. To nije tako jednostavno kao što se čini, prvo mi nemamo velikih kapaciteta u upravi, vrlo malo ljudi radi na tome, problem je i da morate konzultirati sva ta javnopravna tijela, posebno kad je u pitanju urbanizam, županijske zavode i urede za urbanizam, i ta procedura očito dosta traje. Ja tu ne mogu puno pomoći jer radi se o regionalnoj samoupravi, ali sad se vide plodovi našeg dugotrajnog rada, da mi izbacujemo sve te natječaje i projekte velikom brzinom.

Državni tajnik Milatić dodaje da je u Strategiji energetskog razvoja RH do 2030., s pogledom na 2050., predviđeno da se 2,5 do 3,5 tisuće MWh instalira novih kapaciteta u obnovljivim izvorima do 2030. Imat ćemo bez problema 1500 MWh u obnovljivim izvorima do 2024., ističe, što govori da ćemo ostvariti naše strateške ciljeve i vjerojatno ih i premašiti. Postoji suglasnost da je zakonodavni okvir dobar i kada se donesu podzakonski akti proces će se brzo otvoriti.

Predsjednik Udruženja Čović ne misli da se svjesno nešto koči, nego vjeruje da nedostaje koordinacije. Prema njemu, ključni je problem što smo od stupanja na snagu zakona 2016., nedonošenjem uredbe, propustili značajno razdoblje gdje smo mogli razviti puno veći broj projekata. Neshvatljivo mu je da država, Vlada i Sabor nisu u 6,7 godina mogli donijeti uredbu. To izaziva, napominje, rezervu prema opredijeljenosti za obnovljive izvore.

Državni tajnik Milatić odgovara da uredba nije donesena zato što je prethodni predlagatelj zakona predvidio uredbu koja je bila nerealna. Sadašnja administracija ide s realnom uredbom koja govori o izdavanju energetskog odobrenja, uveli su reda, a nijednu reformu ne možete implementirati bez određenih otpora. Realizacija je sinergija Ministarstva gospodarstva, HEP ODS-a, HOPS-a, HERE, Ministarstva graditeljstva, Ministarstva poljoprivrede, čak i financijskih institucija, zaključuje državni tajnik.