Energetika se ponovno pokazala ključnom kartom u geopolitičkim borbama. Rat u Ukrajini natjerao je države da potraže energiju iz drugih izvora, a trenutačne probleme, ponajprije, goleme iznose potpora, građanima i industriji, rješavaju, među ostalim, visokim zaduživanjem. Sve poteškoće slijedi visoka inflacija koju će popratiti i vjerojatna recesija u prvoj polovici 2023. godine. Dok se ratu ne nazire kraj, Europa reda pakete sankcija Rusiji, a države interventnim mjerama pomažu građanima i poduzetništvu. Plaćamo subvencionirane račune za struju i grijanje, država je spustila PDV na ogrjevno drvo, solare.
Plina kod nas ne bi trebalo nedostajati, zahvaljujući, zasad, relativno blagoj zimi. S najavama usporavanja svjetskih gospodarstava padaju cijene nafte, tek s otvaranjem kineskog gospodarstva podigle su se iznad 80 dolara po barelu. Sjetimo se, prošle smo godine plaćali i 15 kuna po litri dizela. Energetski analitičar Ivan Brodić za Hrvatski je radio komentirao mogući scenarij ove godine.
- Mi smo u nešto boljoj situaciji zbog toga što imamo izravni pristup mediteranskom tržištu, pa onda bi se moglo teoretski nedostatak interventno uvesti, međutim opet je pitanje tko će to učiniti ako ste vi nagazili one čija je to funkcija. Te kompanije moraju puniti proračun. Ako Vlada nešto ne napravi u tom prostoru marži, a marže su i prije intervencije činile jedva 10 posto od cijene litre goriva, moglo bi doći do određenih problema u opskrbi tržištem. Meni se čini da bi im se trebalo nekako olakšati.
Država je djelovala, vezano ili ne, nakon jednosatnog zatvaranja benzinskih crpki u sklopu Petrol Grupe, te podigla marže sa 65 na 75 lipa po litri goriva. Ne treba zaboraviti da je u jeku krize zatvorena jedina rafinerija u funkciji, a u godini u kojoj je i energija sredstvo u ratu državu je potresla i nevjerojatna afera preprodaje plina u INI. Unatoč svemu, energetski stručnjak Igor Grozdanić u 2023. ne očekuje znatne promjene cijena energenata, pa ni struje.
- One se neće puno mijenjati, vjerojatno će doći do nekih povećanja, ali osobno vjerujem da to neće biti visoko povećanje cijena električne energije.
Poznato je da Hrvatska ima mogućnost dobave i goriva i plina iz različitih izvora, u iduće tri godine izgradit će i dodatnu infrastrukturu za preradu nafte u Rijeci i skladištenje plina u Grubišnom Polju. Potencijal koji to više nije nego je realnost - krije se u obnovljivim izvorima.
- Imamo vodikovu dolinu. Sjeverni Jadran. RepowerEU je povećao ambicije na 10 milijuna tona domaće proizvodnje vodika. Isto toliko uvezenog vodika. Vidim u sljedećoj godini, i u godinama koje dolaze, da će se zelena tranzicija jako lijepo odvijati u Hrvatskoj u području geotermalne energije, vodika, bioplina, nadam se, solara i vjetra.
Učinke recesije, koja se vjerojatno očekuje, osjetit ćemo neizbježno i u našoj zemlji, očekuje Brodić.
- Meni se čini da će sljedeća godina biti izazovna, ne samo radi toga za infrastrukturnu pripremu, energente, različite dobavne pravce, situaciju sa promjenom terminskih ugovora kod velikih izvoznika poput Katara. Osim toga, izazov će biti evidentan ulazak u recesiju.
S tom težinom na leđima, očekuje se smanjenje potražnje koja će izravno sniziti i cijene. No, okruženi ratnim stanjem i najozbiljnijom krizom od 2008. Ušli smo u novu godinu, bez jasnih prognoza.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
