Europska unija i agresija na Ukrajinu

Može li se ruska agresija na Ukrajinu zaustaviti pregovorima i sve snažnijim sankcijama? Koji su mogući idući potezi EU-a? Koje opcije ima Europa u traženju izlaza iz energetske ovisnosti o ruskom plinu i suzbijanju destabilizirajućeg utjecaja Kremlja na zapadnom Balkanu? To su samo neke od tema o kojima se razgovaralo na okruglom stolu "Europska unija i agresija na Ukrajinu" koji je u Kući Europe organizirao ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

U raspravi koju je moderirala Jasmina Popović sudjelovali su zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP, S&D), viša znanstvena suradnica Instituta za razvoj i međunarodne odnose Senada Šelo Šabić, te energetski stručnjak Davor Štern.

- Danas u ovim strašnim i potresnim vremenima svima je postalo jasno koliko je suštinski i strateški važno biti dio Europske unije. Koliko jedinstvo, snaga i pomoć unije znači njezinim državama članicama, ali i da je Europska unija spremna pomoći bilo kojoj državi u nevolji, te da će učiniti sve za očuvanje demokracije, međunarodnog poretka i poštivanja međunarodnih ugovora, istaknula je u uvodnom obraćanju voditeljica ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić. 

- Ruska agresija na Ukrajinu sigurno je prijelomni događaj novije europske povijesti čije dalekosežne posljedice ovoga trenutka ne možemo predvidjeti. Ali one kratkoročne na neki način već sada gledamo, kako se razvijaju pred našim očima, kao što možemo ustanoviti i ad hoc, rekao bih, gotovo neočekivano reakciju nekih čimbenika, faktora na međunarodnoj sceni koji su brzinom reakcije na napad Putina na Ukrajinu iznenadili cijeli svijet, istaknuo je Tonino Picula.

- Mislim da je Europska unija u samo nekoliko dana preskočila mnoge zablude o vlastitom funkcioniranju i ona jednostavno mora izaći iz one faze koju svi osjećamo već godinama da je ostala negdje na pola puta, izložena različitim unutarnjim problemima, kao i vanjskim krizama na koje je presporo reagirala i nimalo zajednički, poručio je Picula.

- Ono što znamo, znamo da je reakcija zapada bila neočekivano brza u smislu jedinstvene, zajedničke reakcije da je na neki način ili izravno zapravo Putin dao novi smisao NATO-u koji je osobito nakon Afganistana bio poprilično izgubio svoj razlog postojanja, mnogi su zapravo dovodili u pitanje, njemačka politika se značajno promijenila. Ali ja mislim da smo mi tek na početku jedne duge iscrpljujuće faze preslagivanja odnosa na međunarodnoj sceni, rekla je Senada Šelo Šabić.

- Sad smo došli do toga da uz sve ove sankcije koje je Europa unijela nitko nije dirnuo novčane tokove za energente i nitko nije dirnuo u energente koji još dolaze u Europu i snabdijevaju Europu pa u velikom dijelu i Hrvatsku, ali prvenstveno Europu s energentima, istaknuo je Davor Štern.

Tu se, dodaje Štern, kako se njemu čini kao promatraču sa strane, opet događa nešto što dokazuje nepostojanje energetske strategije Europe.

- Ako istovremeno Njemačka zatvara nuklearne reaktore, a Francuska gradi nove, onda ja tu ne vidim konzistentnost u energetskoj strategiji ni u energetskoj politici, a istovremeno još uvijek ta nuklearna energija koja je upitnog karaktera, pogotovo ovo što se danas događa u Ukrajini oko velikih nuklearnih elektrana, ne daje mi vjeru u to da mi možemo preživjeti idućih 20, 30 godina dok ne saživi zelena Europa bez ugljikovodika koji su generirani u Rusiji. Jasno postoji element mogućnosti da se to zamijeni s ugljikovodicima koji bi došli iz Irana ili Iraka, ali je tamo još toliko otvorenih pitanja, izjavio je Štern.

Okrugli stol "Europska unija i agresija na Ukrajinu", uživo smo prenosili i na Prvom programu Hrvatskoga radija.