Hoće li od travnja plin biti tri puta skuplji i kako taj crni scenarij spriječiti?

Očekuje li nas poskuljenje plina od travnja i što bi trebao uključivati novi Vladin paket mjera pomoći za građane i tvrtke? Te za građane najvažnije teme komentiraju Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, te Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja

Prema izračunu HERE, plin bi od prvog travnja trebao poskupjeti sa 41 na 106 eura. Ta je objava šokirala građane, a iz Vlade su poručili da se takav rast cijena neće dogoditi i da će ga Vlada spriječiti novim mjerama koje bi trebale biti poznate idući tjedan te stupiti na snagu prvoga travnja. Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić kaže kako ne zna odakle su došle najave da će cijena plina biti 106 eura, kad je cijena plina na tržištu ispod 50 eura po megavatsatu.

- Sukladno metodologiji ne vidim takvu mogućnost. Potrošači mogu seliti iz jedne skupine u drugu, dakle svi bi vrlo vjerojatno, kad bi cijena za javnu uslugu bila 106 eura, prešli na tržišnu uslugu jer se to može u svakom trenutku. Kao što su lani potrošaći prelazili iz tržišne u javnu uslugu, jer je bila jeftinija. Ja osobno bih to prvi učinio, otišao tamo gdje je cijena niža, ističe Pudić. Podsjeća kako je Vlada prošle godine reagirala mjerama, kad je cijena plina bila 41 euro, i na kraju su potrošači plaćali 27 eura.

- Premijer je također najavio da će se donijeti mjere kojima ublažiti sva poskupljenja i pretpostavljam ako se one donesu da bi cijena mogla ostati približna ili nešto veća današnjoj, ali ja ne bih o tome spekulirao jer se radi o poticajima i subvencijama Vlade na potrošnju energije.

Nove Vladine mjere bit će poznate idući tjedan, sjednica GSV-a održat će se za tjedan dana, 13. ožujka, i na njoj se očekuje takva informacija. Nada se tomu i Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Njemu se čini, kaže, da građane u idućih 6 mjeseci, ne zanimaju samo cijene energenata već što će biti s njihovim primanjima. Neovisno o kretanju cijene energenata vrlo je vjerojatno  u nastavku godine očekivati i dalje opći rast cijena prehrambenih proizvoda, maloprodajnih proizvoda tj. svega onoga što naši građani, zaposlenici, umirovljenici svakodnevno trebaju i kupuju.

- U tom kontekstu, osim mjera Vlade koje idu u smjeru zauzdavanja rasta cijena energenata, dakle, što smo imali na snazi već prošle godine, ove godine je fokus građana na tome da im primanja nastave i dalje rasti. Prošle godine, primjerice, plaće su realno pale za nekih 3 posto, a u nekim sektorima i bitno više. Mirovine, također, ne mogu pratiti rast cijena u potpunosti i to, zapravo, umanjuje kupovnu moć naših građana, dovodi ih u nezgodnu situaciju. Posebno one s najnižim primanjima koji najveći dio kućnog budžeta izdvajaju za, primjerice prehrambene proizvode koji su, usput rečeno, i najviše poskupjeli. Bitno više od ovih 12-13 posto, koliko mi bilježimo zadnjih par mjeseci, objašnjava Kroflin i dodaje.

- Prošla godina je za ljude s najnižim primanjima bila egzistencijalni izazov. Cijene nikad neće pasti na razinu 2020. godine, međutim dinamika njihova povećavanja bi se trebala smanjiti i onda bi fokus Vlade, i nas kao sindikata i svih ostalih društvenih skupina koje mogu imati nekakav utjecaj, trebao biti na tome da ove godine plaće i sva ostala primanja građana rastu, kako bi građani mogli uloviti korak sa svim tim što se događalo u zadnjih 12 – 14 mjeseci po pitanju porasta svih segmenata troškova života, zaključuje Kroflin.