Hoće li se u obnovi sad nešto pokrenuti?

Završeno je javno savjetovanje o novom Zakonu o obnovi od potresa, a Vlada će o njemu odlučivati slijedeći tjedan. Cilj je značajno rasteretiti proces i samim time ga i ubrzati. Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavio je donošenje zakona po hitnoj proceduri kako bi najkasnije do sredine ovog mjeseca bio raspravljen u saboru i usvojen.  O tome smo u Dnevnom ritmu razgovarali sa predsjednicom Glasa i bivšom ministricom graditeljstva Ankom Mrak Taritaš i dogradonačelnicom Gline Brankom Bakšić Mitić.

Ministar Bačić u dva je navrata u kratkom roku obišao Banovinu, u Glini je razgovarao i s dogradonačelnicom Bakšić Mitić. Razgovori su bili dobri i konstruktivni, kaže ona, koja ga je pokušala upoznati sa svim u dvije godine nagomilanim problemima. 

- Ja sam cijelo vrijeme govorila da treba ukinuti elaborate za rušenje, elaborate za obnovu kuća, jer smo trošili novce tamo gdje nismo trebali. Obnova je zapravo i stajala radi tih papira i te papirologije. Za jednu kuću Zaklada Solidarna je čekala godinu dana na papire, nažalost toj kući su samo udareni temelji i sve radi papirologije. Znate da na prostoru Banije imamo neriješene imovinsko-pravne odnose unazad sto godina i nelegalizirane objekte i puno puta sam rekla da se treba ugledati na bivšu ministricu graditeljstva i njezin pristup kad je obnavljala Gunju. Gunja je bila obnovljena za godinu i pol i onda su se radili papiri. 

Tada je poplavljeno šest naselja, kaže bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš. Vrlo brzo smo donijeli zakon. 17. svibnja je bila poplava, u srpnju smo mogli uči na područje i početi raditi, a do 15. kolovoza iduće godine je bilo napravljeno 288 novih kuća. Novu kuću možete bilo gdje graditi pod istim uvjetima. Mi smo se odlučili za jedan model u kojem je trebalo biti zadovoljeno nekoliko činjenica. Da je kuća stradala i nije za obnovu, da je postojala i da su ljudi u toj kući živjeli i to su bili uvjeti pod kojima su stekli mogućnost obnove. Svu ovu papirologiju koja se ovdje mjerila kilogramima ministarstvo je samo odradilo za ljude u Gunji. Sve smo završili na taj način da smo nove kuće zapisali u katastar i gruntovnicu.

Upozoravala je, kaže, da je Zakon o obnovi neprovediv kad je on prvi put donesen, što je nakon godinu dana rekao i tadašnji minstar Horvat.

- Samo da su slušali, isti ljudi u ministarstvu su bili i te 2014.i 2015. kad smo se bavili poplavama, dio tih ljudi je i danas u ministarstvu. Za obiteljske kuće je trebalo imati jedan model, za višestambene drugi, a obnova javnih zgrada mogla je ići po postojećim zakonima i nije joj ni trebao Zakon o obnovi. 

Branka Bakšić Mitić kaže kako je dvije godine nakon potresa na području grada Gline u vlasništvu države preko 428 nekretnina koje imaju zelenu i žutu naljepnicu. 

- Tu živim i vidim koliko je kuća prazno koje su u vlasništvu države, koliko je stanova prazno a na stambeno zbrinjavanje se čeka po 15 godina. Ja sam govorila idemo te kuće dati obiteljima iz Zagreba koje neće plaćati zbog nekretnine 30 godina kredit nego mogu tu živjeti i raditi u Zagrebu. Još da nam je bolja cesta... Isto tako mislim da bi trebalo kupovati te zelene kuće za neke obitelji. Isto tako rekla sam ministru da bi trebalo u obnovu uvrstiti gospodarske objekte jer se mnogi ljudi nisu prijavili i nisu se uspjeli upisati u Apis što sad onemogućava da obnove svoje gospodarske objekte. Nadam se da će neke od sugestija prihvatiti. Pod broj jedna je ukidanje eleborata. Ja se nadam da će se sad nešto pokrenuti. 

Mrak Taritaš smatra da je zakon generalno dobar, ali ima stvari koje je zabrinjavaju. na području Banovine ne treba voditi samo računa o kućama koje će se obnoviti, nego dati i neki novi zamah da tamo mladi ljudi ostanu ili neki drugi dođu. 

- Primjera radi na razini EU je pokrenut projekt koji se zoove Novi Bauhaus. Ja sam sa saborske govornice predlagala vladajućima da u taj projekt uključe područje Banije pa da se iz onoga što se sruši, iz tih cigli rade nove cigle. I Hrvatska se uključila u to. I ja to pozdravim očekujući da će grad koji su odabrali za pilot projekt bude ili Sisak, Petrinja ili Glina. Ali odabran je Osijek. Što se zakona tiče, on donosi neka poboljšanja i ubrzanja. Ja želim vjerovati da će se nešto i pokrenuti. Ali i ministar Bačić je svjestan da se mora promijeniti još jedan zakon, a to je o ustrojstvu tijela centralne vlasti, jer ako središnji ured želite pripojiti ministarstvu, morate promijeniti i tak zakon, a to očekujem da dođe barem paralelno s ovim.

Mrak Taritaš ukazuje na dvije problematične stvari u zakonu.

- Jedno su dva svjedoka kod utvrđivanja imovinsko-pravnih odnosa. Ta priča s dva svjedoka na našim prostorima je već bila vrlo problematična, tamo gdje je činjenica da je kuća postojala, gdje znamo tko je koristio, treba je raditi a za imovinsko-pravne odnose ostaviti vrijeme da se riješi. Sa svjedocima će biti svega i svačega. I druga stvar, koja je vrlo problematična, je to da, ako imate dva stambena objekta na potresnom području i ako je u jednom moguć život, vi nemate pravo na obnovu drugog objekta. O prihvatljivosti za život odlučivat će povjerenstvo od tri člana, a od njih je jedan građevinske struke, a za druge tko zna. Čim uvodite povjerenstvo i mogućnost da netko svojom subjektivno ocjenom odlučuje, tu ste uveli problem. 

Glavne promjene su u Zakonu reorganizacije institucionalnog okvira obnove, na način da se Središnji državni ured i Fond za obnovu, pripajaju ministarstvu čime bi se trebala izbjeći dugotrajna razmjena dokumentacije. Administrativnim rasterećenjem pojednostavit bi se trebalo postupanje građanima i svima koji provode obnovu. Ukida se elaborat za uklanjanje za obiteljske kuće, kao i izrada elaborata postojećeg stanja za konstrukcijsku obnovu. Od noviteta kod samoobnove, građanima će se cijeli iznos potreban za obnovu odnosno gradnju zamjenske obiteljske kuće, uplaćivati prije početka radova.