Koja je banka sljedeća žrtva krize?

Nakon sloma američkih banaka i nakon što se, uz švicarsku banku, s problemima suočava i najveća njemačka banka, nameće se pitanje je li poljuljano povjerenje u europski financijski sustav? Koja je banka sljedeća žrtva krize, jesu li naučene lekcije iz 2008. godine?

Deutsche Bank najveća je njemačka banka, zapošljava 85 tisuća ljudi u čak 58 zemalja. Najnovije informacije o tome kako je danas poslovala Deutsche Bank nakon što je u petak pala vrijednost njezinih dionica dobili smo od našeg dopisnika Srećka Matića, koji je rekao da se nakon crnoga petka, kada su dionice te banke pale na burzi, u jednome trenutku za čak 15 posto, tijekom dana to ipak uspjelo malo stabilizirati.

- Danas je bio razmjerno dobar ponedjeljak. Jutros je tijekom poslovanja, odnosno trgovine burzovnim papirima na burzi u Frankfurtu, vrijednost dionice Deutsche Banka porasla, jedno vrijeme za šest do sedam posto. To je, kažu analitičari, zasad razmjerno dobar znak, blagi optimizam da bi se mogli vratiti gubitci od petka. Oni pretpostavljaju da je na taj blagi optimizam uglavnom utjecala poruka iz politike, saveznog kancelara Olafa Scholza, koji je u petak na marginama sastanka na vrhu Europskoga vijeća poručio da u ovome trenutku nema razloga za neku veliku brigu i da zapravo ne vidi zbog čega bi Deutsche Bank, kao najveća njemačka banka, mogla imati problema. Time je htio poručiti, slično kao i Angela Merkel u vrijeme one prošle velike financijske krize prije petnaestak godina, da su ulozi sigurni i da iza Deutsche Banka stoji i država odnosno njemačka vlada.

Zasad se čini da će taj "domino efekt" zaobići Hrvatsku. Naime, kamatne stope, koje su u Hrvatskoj i dalje vrlo stabilne, s blagim trendom rasta, dokaz su da smo daleko od događaja otprije petnaest godina, iako današnja neizvjesnost na svjetskom financijskom tržištu neizbježno podsjeća na 2008. i početak tadašnje gospodarske krize.

U Hrvatskoj su kamatne stope samo blago rasle, za razliku od njihova općeg rasta diljem Europske unije. Ekonomski analitičar Damir Novotny objasnio je da su kamatne stope kod nas niže zato što je nakon ulaska u europodručje HNB snizila obveznu pričuvu i oslobodila veliku likvidnost banaka, te banke u ovome trenutku nemaju dovoljno potražnje za kreditima da bi mogle podizati kamatne stope i u dogledno ih vrijeme neće podizati, ni na štednju ni na kredite.

- No, ne trebamo se baš uljuljati jer inflacija je prisutna i naravno da će kamatne stope morati težiti rastu, zbog inflatornih pritisaka. No, ono što mogu sigurno potvrditi i u što sam uvjeren jest da Europska središnja banka raspolaže s dovoljno mehanizama da zaštiti velike banke, uključujući i banke u Hrvatskoj. Mi imamo sedam velikih banaka koje su zapravo zaštićene i tim kišobranom europodručja i domaćom regulativom tako da se o tome doista ne treba brinuti. No mene zabrinjava, zapravo, da će središnje banke više pozornosti posvetiti osiguravanju likvidnosti bankarskog sustava, a u drugom će planu biti borba protiv inflacije. Drugim riječima, novca će na tržištu biti više, a to znači da će se i kamatne stope, zbog rasta inflacije, podizati.

Oni koji imaju fiksirane kamatne stope na duge rokove, mogu biti mirni, ali oni koji imaju varijabilne kamatne stope ugovorene na kredite, imat će problema. Istodobno će štediše, opet, doći na svoje, jer nemojmo zaboraviti da u Hrvatskoj, otprilike, koliko ima štednje, toliko ima i kredita građana, pa će onda neki profitirati od viših kamatnih stopa, a nažalost oni koji imaju loše ugovorene kredite, imat će dodatne troškove, zaključio je Novotny.