Koliko će rasti plaće?

Povećati plaće svim građanima cilj je porezne reforme koja je javnosti predstavljena sedam mjeseci prije njezina stupanja na snagu iduće godine. Mijenja se nekoliko poreznih zakona, a najvažnija je promjena ukidanje prireza i veća autonomija lokalnih jedinica u određivanju poreznih opterećenja. Poreznu reformu koju su javnosti predstavili premijer Andrej Plenković i ministar financija Marko Prmorac, analiziramo sa komunikacijskom stručnjakinjom Ankicom Mamić, te profesoricom Vedranom Pribičević sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. 

Prihod jedinica lokalnih samouprava narastao je za milijardu eura od 2017.-2022, sada im se u sklopu poreznog rasterećenja ukida prirez, a istodobno im se omogućava da same definiraju porez na dohodak. Hoće li i koliko rasti plaće građanima? Ankica Mamić ne vjeruje da će se svima povećati plaće.

- Ne vjerujem da će se svima nama povećati plaće. Iz prvih reakcija lokalne samouprave kada se radi o ukidanju prireza, vidimo da će oni povećavati porez na dohodak kako bi zadržali iste ili barem slične prihode lokalnih proračuna. Što se tiče smanjenja izdvajanja iz plaća za prvi mirovinski stup, to će se odnositi samo na one koji imaju najniže plaće. Moglo bi doći do povećanja plaća samo ako jedinice lokalne samouprave ne dignu porez na dohodak na gornju granicu kako bi anulirali ukidanje prireza, smatra Ankica Mamić.

Vedrana Pribičević sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta dodaje kako bi se lokalne samouprave trebale boriti za stanovnike.

- Lokalni čelnici, gradonačelnici i načelnici trebali bi se natjecati za stanovništvo, to je jedini način da ljudi postanu više mobilni, da se presele u sredine gdje će im se nuditi određeni benefiti, manji porezi, a da se načelnici natječu za jedini pravi resurs, a to su ljudi.

Budući da država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama, hoće li zbog toga upravo oni profitirati? Pribičević kaže kako nije sigurna da je to pravi način trajnog povećanja plaća. 

- Prava reforma bi bila da se smanje uplate za 1.stup, a da se povećaju uplate za 2.mirovinski stup. Mi bismo trebali upravo to napraviti i to su učinile druge zemlje. To se na početku mirovinske reforme 2002. godine planiralo povećavati s godinama, ali smo odustali, ističe prof. Pribičević. 

Dodaje kako je upravo pitanje hoćemo li 2. mirovinski stup jačati ili ga ukidati, a koje su na predstavljanju porezne reforme postavili novinari, nije dobilo odgovora: "Za 2.stup nismo predlagali ništa", kratko je rekao ministar financija Primorac. Zaključna je pak poruka premijera Plenkovića bila kako do kraja mandata ove Vlade neće biti poreza na nekretnine. Uvođenja novog poreza u superizbornoj 2024.godini tako neće biti.