Hrvatski radio

Prvi program

Koliko se daleko stiglo u procesuiranju ratnog zločina na Ovčari?

06.12.2022.

16:19

Autor: Miruna Kastratović

S Okruglog stola

S Okruglog stola

Foto: Miruna Kastratović / HRT

U Zagrebu je održan okrugli stol "Ovčara - zločin bez kazne" u organizaciji Udruge Zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara. Udruga okrugle stolova organizira od 2016., kada su podnijeli i kaznenu prijavu za ratni zločin, a cilj je provjeriti koliko se daleko stiglo u procesuiranju ratnog zločina od kojega je prošla 31 godina. Ta je prijava podnesena 2016. godine bila prva za taj zločin i podnijela ju je organizacija civilnog društva-Koordinacija braniteljskih udruga i to protiv 59 počinitelja. U međuvremenu nekoliko obitelji same su tužile Srbiju i nakon tri godine dobile odštetu. 


U Prvoj crti o tome su govorili predsjednica udruge Zorica Gregurić, nekadašnji istražitelja na predmetu Ovčara Nikola Kajkić i majka najmlađe žrtve Irena Kačić. 

Županijsko državno odvjetništvo istragu računa od 13. veljače 2018. godine i time zapostavljaju sve ono što je Nikola Kajkić od 2016. do tada napravio, kaže Zorica Gregurić. Zaključno sa kolovozom 2022. godine radna skupina podnijela je ukupno 10 kaznenih prijava protiv 23 osumnjičenika. Od 23 prijavljene osobe, 15 trajno prebiva izvan Hrvatske i nije dostupno tijelima kaznenog progona, a preostalih osam je uhićeno prilikom podnošenja kaznene prijave i nakon toga im je određen istražni zatvor.  


Nikola Kajkić Ovčarom se počeo baviti zajedno sa Zlatkom Mehunom kad su izdali monografiju Policija u obrani Vukovara, jer je u obrani Vukovara poginulo 100 hrvatskih policajaca.


- A činjenica koja se do sada nije provlačila kroz javni prostor, a do koje sam došao istražujući i pišući tu knjigu, je da su na Ovčari strijeljana 22 policajca. To je podatak koji se do tada nije se znao. Došavši do tog podatka počeo sam se baviti istraživanjem zločina na Ovčari i onda sam došao na ideju, nakon što sam izdao knjigu, kako bih potaknuo javnost da se zainteresira za zločin na Ovčari, snimiti dokumentarni film. Zvao se Ovčara neispričana priča i izazvao je veliki interes u široj javnosti.


Do tada je u MUP bio formiran samo spis o Jeanu Michelu Nicolieru, drugih spisa, kaže Kajkić nije bilo. 


- Definitivno do studenog 2016. kad smo predali kaznenu prijavu u MUP-u nije bio formiran predmet, niti radna skupina, niti spis za istraživanje tog ratnog zločina. Kad sam išao na razgovor u DORH tamo su mi u Osijeku rekli da to neće vjerojatno ni procesuirati jer je, po njima, taj predmet okončan pravomoćnom presudom Vukovarskoj trojci pred Haškim sudom. Što je naravno apsurd, jer su oni odgovarali po zapovjednoj odgovornosti, a individualna odgovornost je izostala. DORH je na kraju pokrenuo postupak i tražio da na predmetu radi baš Nikola Kajkić koji se njime i do tada bavio. 


- Ja sam razgovarao sa počiniteljima, nisam vidio kajanje, oni su govorili u ljutnji u smislu, ja sam odgovarao dobio sam 20 godina, a u hijerarhiji sam bio šesti. 


Predsjednica Udruge udovica Primorsko goranske županije i majka Igora Kačića, najmlađe žrtve s Ovčare, Irena Kačić, kaže kako stalno razmišlja o tome kako i što njezin sin proživljavao na Ovčari i je li bio svjestan toga što ga čeka. Tužbu protiv Srbije na slučaj Ovčara predala je nakon što joj je to ponudio mladić iz Sotina. Ispunila je papire i poslala odvjetniku Mihajlu Pavloviću koji ju je zastupao u Beogradu na sudu.


- Tako da nisam morala ići u Beograd nego je on sve u moje ime odradio. U ono vrijeme kad sam predala tužbu to je možda bio par obitelji koje su već dobile odštetu, a koliko je točno obitelji predalo ne znam. I presuda i odšteta su neprimjereno male, ali je važno da piše da je Srbija odgovorna za taj zločin i navedeni su svi osuđeni. Meni je to jako važno i meni je to važan dokument i mislim da je bila moja dužnost to napraviti za mog sina. To mi je bilo jako važno jer se nakon toliko godina ipak nešto dogodilo, nešto se priznalo, a što se tiče nekog opraštanja, nitko se ni ne kaje tako da nemamo kome oprostiti. A tuga ostaje za cijeli život. 


Nikola Kajkić dodaje i kako je izgledao odjela za ratne zločine kad je u njemu radio.


- Cijelo vrijeme od kako je ustrojen Odjel za ratne zločine u MUP-u on je stavljan na marginu, tamo su ljudi išli raditi gotovo po kazni. Primjerice u Vukovarsko -srijemskoj je bio odjel u kojem je radilo 10 ili 11 ljudi, svi u jednoj kancelariji od nekih 12 kvadrata i tu su bili svi predmeti. Sva dokumentacija u jednoj prostoriji, puno materijala. I naravno zadnjih 29 godina, kako odjel postoji, ljudi se u njemu stalno mijenjaju. Netko dođe, bude par godina ode u mirovinu, pa dođu novi ljudi, pa sve kreće ispočetka, svjedoci umiru, zaključak neodgovorno pristupanje istraživanju i procesuiranju ratnih zločina. 



Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Prva crta

Emisija govori o ljudima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, onima koji su se prilagodili poslijeratnom životu ali i onima koji to, iz različitih razloga, još nisu uspjeli. Urednica: Miruna Kastratović

Poslušajte u Slušaonici