Hrvatski radio

Prvi program

METSOLA: Europska unija je dokazala da je samodostatna

29.11.2022.

10:53

Autor: Ana-Bella Leikauff

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i naša novinarka Ana-Bella Leikauff

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i naša novinarka Ana-Bella Leikauff

Foto: - / HRT

Prošloga tjedna svečano obilježena velika obljetnica, sedamdeseti rođendan Europskog parlamenta. Zastupnici su raspravljali o puno tema, izglasane su i važne rezolucije poput one kojom se Rusija proglašava državom sponzorom terorizma, no i ona o rodnoj ravnopravnosti u velikim tvrtkama. Tema je bila i nova strategija proširenja koju je predstavio hrvatski zastupnik Tonino Picula, a o svemu tome naša Ana-Bella Leikauff razgovarala je s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom. 

Najmlađa čelnica u parlamentarnoj povijesti i tek treća žena na toj dužnosti nakon dvije Francuskinje, Simone Veil i Nicole Fontaine, Metsola je Maltežanka koja na pitanje kako se osjeća kao predsjednica u možda najtežim danima za Europu od Drugog svjetskog rata, odgovara.


- Izabrana sam prije deset mjeseci i nikad ne bih mogla ni zamisliti da će ono što je trebala biti godina gospodarskog oporavka od pandemije, za samo nekoliko tjedana od svog početka biti godina u kojoj je na našem kontinentu počeo rat. On je donio jako tešku energetsku krizu, inflaciju, a mnoge zemlje suočene su i s nestabilnostima u pogledu demokracije i upravljanja. Ovaj posao shvaćam vrlo odgovorno, parlament je ponovno morao stati na svoje noge nakon dvije godine pandemije, no mislim da smo u tome uspjeli. Ponosna sam što se naš glas, nakon svih tih teškoća, još uvijek jako dobro čuje i sadržajan je. Došla sam u Europski parlament iz redova malteške vlade i kao mlada pravnica bila uvjerena da će biti trenutaka u kojima ću biti potpuno frustrirana. I još ima takvih trenutaka, ponekad me frustriraju procedure, to što neke stvari traju predugo, no u proteklih nekoliko mjeseci, zemlje članice stale su zajedno i poručile - ovo je vrijeme izvanredne situacije. Odbacili smo stare načine i sporost, pokazali da, kad to trenutak traži, možemo biti ujedinjeni i tako prebroditi probleme. Učinili smo to kad je riječ o Ukrajini, učinili smo to i kad se radi o potpori hrvatskom ulasku u Schengen, učinit ćemo to i u usvajanju makroekonomske pomoći od 80 milijardi eura Ukrajini. Prije samo nekoliko mjeseci ne bih nikada ni pomislila da je to moguće. I još samo da vam i ovo kažem, kad sam vršila pritisak da Ukrajina, Moldova i Gruzija postanu zemlje kandidati za članstvo, nisam mislila ni da je to moguće. No kad sam vidjela tu većinu glasova rekla sam - to je Europa i ovo se događa u Europskom parlamentu.


Parlament glasa i o rezoluciji kojom se Rusija proglašava zemljom sponzorom terorizma. I sami ste bili u Kijevu i vidjeli što se tamo događa, mi u Hrvatskoj to dobro znamo, očekujete li da Ukrajina brzo postane članicom EU, možda čak i do idućih izbora, 2024-e?


Ono što vam definitivno mogu reći jest da je brzina kojom se Ukrajina prilagođava postavljenim smjernicama jest nešto čemu se mi moramo prilagoditi. Zbog toga je Europski parlament iz zakonodavne perspektive gotovo na dnevnoj bazi u komunikaciji s Ukrajinom kako bi stigli njihov tempo. Također, ono čega se sjećam, a vjerojatno i vi, jest taj transformacijski učinak kroz koji zemlja prolazi od statusa kandidata do statusa države članice. Nemojmo podcijeniti ni kandidatsko razdoblje, jer u njemu vam se počinje otvarati pristup različitim programima, predpristupnim fondovima, dakle stvarnoj financijskoj pomoći, posebice u vrijeme kad govorimo o zemlji koja je svakodnevno na udaru granata, zemlji čiji su gradovi bez električne energije. Ovdje želim spomenuti i novu kampanju koju pokrećemo, a zove se agregatori nade koje šaljemo u ukrajinske gradove. Svaka zemlja ima svoj put i nitko ne bi smio biti ostavljen i zaboravljen, tu moramo govoriti i o zapadnom Balkanu, no i definitivno uskladiti korak s onim ukrajinskim.


Brine li vas možda da bi taj stupanj europske solidarnosti s Ukrajinom mogao splasnuti zbog energetske krize, rasta cijena i povećanih troškova života?


Postoji opasnost da se to dogodi, ali na nama je da se suprostavimo tom narativu koji ide linijom manjeg otpora. Jako je jednostavno stalno biti u opoziciji ili na ekstremističkom ogranku političkog spektra i reći - ma pogledajte samo te stranke ukorijenjene u sustav koje ne čine dovoljno, koje ne mogu smanjiti račune za energiju. Moj odgovor na to je da ne smijemo ignorirati te glasove nego da im se moramo suprotstaviti i pokazati stvarnu i političku hrabrost, pokazati im da kad ste na odgovornom položaju moći donosite odluke koje su možda i bez presedana i koje će pokazati da možemo biti vođe. Pokazali smo to već tijekom pandemije, kad smo skupili glave, nabavili cjepiva za sve i stvorili i vlastita, čime se pokazalo da smo kao Europska unija samodostatni. Morali smo to učiniti jer nismo imali izbora i u pogledu energije. Toliko je nas na početku invazije 24. veljače bilo ovisno o ruskom plinu, gotovo 90 posto zemalja, a sad je to manje od osam posto. Uspjeli smo jer smo bili ujedinjeni. Da nije bilo Europske unije, zemlje bi se nadmetale jedna s drugom. To doduše u nekoj mjeri čine i sad, no to pokušavamo obuzdati. Ono što ja želim učiniti 2024. jest obratiti se našim biračima i reći da smo uspjeli u tome da Europu učinimo važnom, da je ovo trenutak u kojemu se može računati na Europu. To želim kako oni glasovi koji nemaju alternativu, nego samo praznu retoriku, ne bi nadvladali i kako bi građane uvjerili da svoj glas daju kandidatima konstruktivne proeuropske većine. Ako u tome uspijemo, opasnost koju ste spomenuli bit će umanjena i ja ću na tome neumorno raditi.


Nadam se da se ti glasovi o kojima govorite čuju i na zapadnom Balkanu, glasalo se i o novoj strategiji za proširenje. No često se spominje jedna zemlja, Srbija, koja se nije priklonila Europskoj uniji i njezinoj politici prema sankcijama za Rusiju.


Sastala sam se sa srbijanskom premijerkom, kao i sa čelnicima drugih zemalja zapadnog Balkana, redovito komuniciram s njima kao i s čelnicima njihovih parlamenata. Naime u parlamentima sjede zastupnici koji su u njih ušli na temelju svoje perspektive prema Europi, a to je važno. Jer, onog trenutka kad okrenemo glavu, te će zemlje ili pogledati u drugom smjeru od našeg ili će ih preuzeti maligni utjecaji. Tužno je vidjeti zemlje koje slijede drugačiji put, šteta je što postoje države koje ne žele usvojiti europske sankcije i to u trenutku kad su zemlje diljem svijeta slijedile primjer Europe i SAD-a. Moj bi odgovor na to bio poziv na dijalog, poziv da sjednemo za stol i snažno iznesemo naše argumente da se isplati biti dijelom europske obitelji, a ne izvan nje.


Govorit će se o tome i na samitu EU zapadni Balkan u Tirani šestog prosinca, no svakako važan sastanak je i onaj ministara unutarnjih poslova o migracijama. Znam poziciju parlamenta, Hrvatska je pak u vrlo osjetljivom položaju upravo zbog migracija i zbog Schengena.


- Mislim da je dobro da se održava izvanredni sastanak na tu temu i dobro je da se prilagođavamo toj potrebi za takvim sastancima. Netko je ovu godinu već prozvao godinom samita jer ih je toliko puno, neki uspješniji od drugih, moram priznati. Važno je, a govorim iz pozicije zemlje koja je na prvoj crti, to učiniti bez emocija. Migracije su emotivna i osjetljiva tema koju populisti maksimalno iskorištavaju i tema koja je globalni izazov i koja traži isto takav odgovor. To je na stolu već dugo vremena i ja ću nastaviti inzistirati na zakonskim odgovorima. Oni su već tu, podsjetila bih na sustav uzimanja otisaka pri ulasku u EU. Spomenut ću i proširenje Schengena gdje se vanjska granica unije može osigurati i gdje FRONTEX može odigrati vodeću ulogu, baš kao i agencija za azil. Rekli ste da parlament ima snažno stajalište, tako je, imamo paket zakona koji počivaju na dva temelja, onoga azila i onoga sigurnosti. Jedan ne može bez drugoga, a svim premijerima postavit ću isto pitanje -ako postoji politička volja, možemo pronaći većinu. Ako su svi oni i ministri sposobni pogledati jedni druge, kao što mi to činimo sad, i razgovarati, onda možemo pronaći rješenja. Ovo nije područje u kojemu može funkcionirati načelo veta, nego ono u kojemu se o svemu može razgovarati. Ponovno smo vidjeli prelaske migranata preko granice Bjelorusije i Poljske i to je izazov s kojim se svakodnevno susrećemo. No nemojmo zaboraviti da veliki dio tih kretanja čine najranjiviji ljudi na ovom planetu koji u Europi vide sigurnost i koji nemaju nikakav drugi izbor nego otići iz svojih zemalja. Ako ste na Mediteranu, nemojte te brodove s tim ljudima koristiti kao pijune, iza svake statistike stoji ime i prezime. U rujnu iduće godine obilježit ćemo deset godina od strašne tragedije kad se kod Lampeduze utopilo 360 ljudi, moramo se zapitati što smo od tad učinili da se to ne ponovi. Neću reći ništa, ali moramo se dobro i dugo zagledati u ogledalo. 


Spomenuli ste političku volju, Hrvatska je ispunila sve zahtjeve, nema razloga da se ta volja i ne provede.


Apsolutno, ja sam u to uvjerena i govorit ću to sve dok baš svim zemljama koje su ispunile tehničke i pravne uvjete ne bude dopušteno da uđu u neki sustav. Čak i ta formulacija, da će im se nešto dopustiti, me smeta. Mislim da nema ničega nepoštenijeg od toga da se stanovnicima neke zemlje koji bi trebali imati sve beneficije, koje imaju svi drugi građani unije, kaže da ili ne na temelju hira ili neke provokacije. To je jednostavno nepošteno i diskriminirajuće i time bi okrenuli leđa onim zemljama koje su napravile velik posao i pokazale neizmjernu solidarnost u posljednjim mjesecima, nisu prigovarale da su pod ogromnim pritiskom. Čak i ako ostanem posljednja na barikadi, a znam da neću biti sama, optimist sam da ćemo do kraja godine doći do dogovora kako bi Hrvatska zauzela svoje i više nego zasluženo mjesto za tim stolom.


Hrvatska od prvog siječnja postaje i članica euro zone, koja je vaša poruka - ostanite mirni i ne paničarite ili nešto slično?


Reći ću raširenih ruku - dobro nam došli! Euro će imati dobar gospodarski učinak na Hrvatsku. Ja sam vidjela samo pozitivne učinke u zemljama koje su uvele euro, pa bi moj zadnji komentar bio dobro došli u obitelj.

intervju s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom

intervju s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom

Foto: - / HRT

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Dossier Europa

Dossier Europa govori o tome kako europske politike mijenjaju Hrvatsku; koje su glavne teme i što se problematizira u europskim članicama i njihovim društvima; bavi se općenito analizom i komentarima političkih odluka i događanja u Europskoj uniji.

Poslušajte u Slušaonici