Uspješna mjera samozapošljavanja ministarstva branitelja - 80 posto ih ostane raditi

Jutros je Ministarstvo hrvatskih branitelja objavilo Javni poziv za dodjelu potpora za samozapošljavanje u ovoj godini. Poziv ostaje otvoren do 17. ožujka.

Od 2004. godine, od kad mjera samozapošljavanja postoji, koristilo ju je nešto manje od 5000 branitelja ili članova obitelji. Čak oko 80 njih i dalje radi, što je čini jednom od uspješnijih. Uz pomoć te potpore, samozaposleni većinom otvaraju obrte (65%), trgovačka društva (25%) i OPG-ove (10%). 

Poziv je namijenjen nezaposlenim hrvatskim braniteljima, nezaposlenoj djeci dragovoljaca Domovinskog rata, nezaposlenoj djeci hrvatskih ratnih vojnih invalida i nezaposlenoj djeci smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja. Svi moraju biti u evidenciji HZZ-a, odnosno u registriranoj nezaposlenosti, kaže načelnica Sektora za skrb o hrvatskim braniteljima Ministarstva hrvatskih branitelja Marijana Tkalec. 

- Za provedbu tog javnog poziva osigurano je 4,4 milijuna kuna, a može se ostvariti 80 000 kuna. Obično nam stigne oko 120 zahtjeva u mjesec dana, a za ovu mjeru ljudi nas propituju već barem dva mjeseca. 

Marijana Tkalec dodaje i da su analizom tog programa utvrdili kako je prosjek godina korisnika hrvatskih branitelja bio je 54, a djece 31 godina. 

Amalija Lovrić u Tompojevcima je otvorila Dom za starije i nemoćne. Kao braniteljica i dijete poginulog branitelja ispunjavala je uvjete natječaja za mjeru samozapošljavanja. 

- Oni su bili jedini kod kojih smo, uz HZZ, ispunjavali uvjete i kod kojih smo mogli dobiti pomoć za početak kao mali poduzetnici s ovog područja. Cijelo vrijeme nas prate i cijelo vrijeme uredno radimo i pravdamo sredstva koje su nam dali. U ovom trenutku zapošljavamo sedam osoba, od kojih su sve žene, teško zapošljive, i uz pomoć novca Ministarstva hrvatskih branitelja, mi smo uspjeli, od mene samozaposlene, doći do sedam zaposlenih. Naš dom je kapaciteta 20 ležajeva i od nedavno, zadnjih nekoliko mjeseci, imamo i dozvolu ministarstva socijalne politike za dopunsku djelatnost za pružanje usluge pomoći u kući u sklopu koje možemo organizirati prehranu starijima. 

Alen Wittendorfer također je među starijim korisnicima mjere samozapošljavanja. On se i prije toga pokušavao zadržati u svijetu rada, pa je radio svakakve poslove, od vozača do zaštitara. No kad se javio za mjeru samozapošljavanja bio je nnezaposlen.

- Bio sam bez posla i pratili smo natječaje. Supruga i ja odlučili smo da treba ići na mjeru samozapošljavanja. Napravili smo plan i bio sam siguran da uz tu potporu mogu pokriti osnovne troškove poslovanja. Ja sam vodoinstalater i sad evo imamo planove i za plinoinstalatera. Cijelo vrijeme se školujem, položio sam dva majstorska ispita. Posao ide i moraš to sve pratiti da mogu raditi i ljudima napraviti što bolji posao. Od dodatne mjere uspio sam osuvremeniti alate, a u planu mi je ove godine i još jednog majstora zaposliti.

Osoba koja postane korisnik mjere, upozorava Marijana Tkalec, potpisuje ugovor kojim se utvrđuju međusobna prava i obaveze. Ključno je da korisnik poštuje poslovni plan koji mu je odobren i da novac potroši točno za ono što je prikazao u troškovniku. Troškovi moraju biti realni, a traži se i da uz troškovnik dostave ponude, predugovore i predračune iz čega se vidi da je čovjek istraživao tržište i da misli ozbiljno. 

Tkalec na kraju dodaje.

- Kad se donosi program mjera uvijek gledamo koje su potrebe tržišta i što kažu naši korinici i tome se prilagođavamo. Kad smo prošle godine donosili program uveli smo mjeru za održavanje poslovanja koja je tad bila potrebna i bila je aktualna. To je mjera koja je došla kroz godine rada i kroz traženje korisnika mjere samozapošljavanja.