Hrvatski radio

Prvi program

08:44 / 23.03.2022.

Autor: Hrvatski radio

"Mislilac nad osam grobova" Ranka Marinkovića

Joško Ševo

Joško Ševo

Foto: Sanjin Strukic / PIXSELL

„Kao pripovjedač koji u predvečerje rata počinje zapravo epizodama, dijelovima, „fragmentima jednog nenapisanog romana“, neke velike i literarno-osvetničke kronike svog otočnog, malogradskog zavičaja, Marinković potpuno sazrijeva – najprije u izvanrednog novelistu,“ piše Bruno Popović u pogovoru zbirke Pod balkonom koja je ujedno treći svezak Sabranih djela Ranka Marinkovića (GZH 1982.)". Sve novele ovog kruga zbivaju se u otočnom gradiću, otok je u njima izolirani svijet i pozornica ljudskih drama na kojoj Marinković minuciozno analizira izvore frustracija, osamljenosti i poraza svojih likova i njihove odnose.


No ono što je nama tragačima za dramskim jezgrama unutar proze zanimljivo  to je da u većini ovih Marinkovićevih „otočnih“ novela nailazimo dramatično situirane fabule i likove koji kao da se preporučuju za nastavak života u igranom mediju. Zato su u više navrata u kazalištu, na filmu i radiju bile dramatizirane i adaptirane.


Ranko Marinković - snimio Stanko Karaman

Ranko Marinković - snimio Stanko Karaman

Foto: - / -

"A jesam li ja kriv," progovori Mome bez ljutnje, uz osmijeh, "jesam li ja kriv što sam se rodio dvije i pol hiljade godina poslije tog tvog filozofa? A došao sam do istih zaključaka...

R. Marinković: "Mislilac nad osam grobova"

Dramski program Hrvatskoga radija adaptacijama novela Ni braća ni rođaci (redatelj: Darko Tralić; 2003.) i Oko Božje (redatelj: Dejan Šorak, 2013.) pridružuje tako i Mislioca nad osam grobova, novelu koja nam nudi priču o čovjeku koji nikada nogom nije kročio na kopno (ni na brod), a „oplovio“ je cijeli svijet iskustava. Mome, odgojen u naručju prebrižne matere, odaje se od ranih dana kartaškom poroku od kojeg će ga uspjeti odvojiti nizovi smrti tek rođene mu djece, te smrt majke i žene. Čekajući i posljednju smrt, smrt jedinog djeteta koji je dorastao do desete godine, postaje neka vrst antipropovjednika pišući poruke na vratima svoga dvora, ne bi li isprovocirao odgovore od ljudi. Ili od Boga. Smrt odnosi i posljednje dijete, a parabrod donosi reportera koji bi Mominu životnu priču htio pretvoriti u novinsku, petparačku senzaciju. 


U radijskoj verziji ove Marinkovićeve „narativne drame“ u središtu su glumačke kreacije, te posebno kreacija Joška Ševe u ulozi Mome. Uvjerljiv u dalmatinskoj vehementnosti i duboko potresan u roditeljskoj boli Joško Ševo ovom je ulogom dao odgovor na sav raspon koji Marinković nudi u svojoj pripovjedačkoj grotesci: istovremeno je patnik i klaun,  griješnik i mislilac, otpadnik i pomazanik. Njemu nasuprot stoji novinar filmske prirodnosti u interpretaciji Marka Torjanca, te galerija ženskih likova koje glume: Doris Šarić Kukuljica, Linda Begonja, Mirela Brekalo Popović, Ana Maras Hamander i Tina Orlandini. U ostalim ništa manje sugestivnim ulogama: Goran Grgić, Frano Mašković i Ivan Simon.


Redatelj Petar Vujačić s ton majstorom Daliborom Piskrecom i glazbenim urednikom Marom Marketom kreirao je drugi plan u mjeri koja je Mislioca podigla u smiješnu, gorku i bolnu priču, te joj dala dodatne razloge za prijenos u radijski medij. Prema dramatizaciji Patrika Gregureca uredila i adaptirala Lada Martinac Kralj.