Mladen Vedriš: Blaga zima usporila je inflaciju

Inflacija je, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, nastavila usporavati. U siječnju iznosi 12,7 posto, dok su u odnosu prema prosincu cijene ostale na istoj razini. Hoće li cijene prehrambenih artikala poskupjeti od ovog mjeseca, kako se najavljivalo i što se može očekivati od kretanja inflacije ove godine, u Dnevnom ritmu razgovarali smo s ekonomskim analitičarem Mladem Vedrišem i predsjednikom Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Martinom Evačićem.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku su više za 12,7 posto, dok su u odnosu na prosinac prošle godine, prema prvoj procjeni, u prosjeku ostale na istoj razini. Hrana i piće u isto vrijeme godinu ranije bili su prosječno jeftiniji 15,4 posto. Na to smo dakako najosjetljiviji budući da nam na mjesečnoj razini na te izdatke odlazi najviše novca, oko 26 posto. Danima se najavljivala mogućnost da će cijene ponovno rasti od 1. veljače.
Što građani mogu očekivati u danima koji slijede pitali smo predsjednika Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca i čelnik NTL-a Martina Evačića.

- U prehrambenim artiklima cijene u veljači neće rasti. One cijene koje je Vlada "zamrznula" ostaju "zamrznute". Veliki dobavljači su pristali da se odgode promjene cjenika koje su najavljivane.

Kretanje cijena će ovisiti o tome kako će se kretati cijene energenata, ističe ekonomski analitičar Mladen Vedriš.

- Ono što je sada dobar znak, obzirom da je zima relativno blaga, cijene plina su uglavnom došle na normalne razine. Očekujemo da će se cijene struje također stabilizirati, ne na onim prijašnjim niskim razinama, ali neće biti na ekstremno visokim. Ipak, inflacijska očekivanja iz prošle godine sigurno su kod dijela proizvođača i trgovaca "napumpale". Tu ima prostora da se cijene vrate za pojedine artikle.

Inflacija je dijelom ublažena. Je li zaustavljena ovisit će o ekstremnim faktorima. Hoćemo li se vratiti na početnu poziciju? Teško. Hoćemo li se vratiti na niže razine cijena nego što su sadašnje?

- Vjerojatno. - poručio je Vedriš.

Mjesec je dana otkako smo uveli euro. Prema ovim podacima, može li se reći da nam euro ipak nije donio povećanje cijena?

- Inflacija je iskorištena da se kod promjene valute u euro dio cijena podigao. Da nije bilo inflacije puno bi transparantnija bila ta konverzija i jasnije bi se vidjelo što je tu euro, a što su tu drugi špekulativni razlozi. Da nije bilo kompenente koja se tiče inflacije, prelazak na euro bi bio puno jednostavniji i jeftiniji, poručuje Vedriš.

30 do 40 posto košarice sada zapravo čine akcijske cijene. U prosincu bilježimo pad prodaje u maloprodaji za 0 cijelih 8 posto. Mladen Vedriš o tome kaže.

- Potrošači reagiraju racionalno. Ta smanjena potražnja apsolutno je upozorenje onima koji misle da sa povećanjem cijena mogu ići u nedogled. Pad potražnje znači i pad zarade i prometa. Svaki potrošač pažljivo gleda proizvod, a itekako onu žutu ili narančastu naljepnicu gdje piše akcija ili povoljna cijena. Kupuje se znatno opreznije.

Hoće li plaće i subvencije nastaviti održavati inflacijski pritisak?

- To je pitanje što je bilo prvo kokoš ili jaje? Ta spirala između cijena i plaća je vrlo osjetljiva i "svijeća koja gori sa obadvije strane". Ne može nažalost porast plaća kompenzirati u cijelosti inflaciju, ali se stopa inflacije mora smanjivati da bi pritisak na povećanje plaća opao. Treba mu se pristupiti uvažavajući argumente jedne i druge strane, zaključio je ekonomski analitičar Mladen Vedriš.