Plan oporavka i otpornosti ide u zdravstvo, obrazovanje, obnovu od potresa, vodoopskrbu, energetiku, poljoprivredu, turizam, tržište rada...

Druga je godina provedbe Nacionalnog programa oporavka i otpornosti i sve se odvija kako je planirano, brzom dinamikom i u velikoj mjeri je ostvarena, onako kako je i planirano.

Kako je u našem Dnevnom ritmu rekao posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić, do kraja veljače 50 posto cjelokupnog iznosa Plana oporavka i otpornosti je u završnim natječajima ili u onima koji još traju.

- Dakle 2,9 milijardi eura, što otvorenih, što zatvorenih natječaja. Do kraja ove godine u planu je da kumulativan iznos svih otvorenih i zatvorenih natječaja dosegne gotovo pet milijardi eura, što su uistinu jako dobri podaci, a to nam svima skupa u ovim trenicima i krize i usporavanja gospodarskog rasta jako puno znači.

Savić dodaje kako je Hrvatska jedna od najuspješnijih država članica EU u provedbi Plana oporavka i otpornosti

- Sve države Europske unije imaju taj mehanizam. Njegova je namjera i nakana oporaviti gospodarstvo, povećati otpornost nakon pandemije, a Hrvatska je u zadnjih, gotovo, šest mjeseci treća najbrža članica EU-a u povlačenju sredstava. Ispred nas su još samo Italija, Španjolska, a iza nas Portugal i Grčka. Druge države članice debelo su iza nas. Kada bi zbrojili predfinanciranje, prvu ratu iz prošle godine od 700 milijuna eura, drugu ratu pred kraj prošle godine od također 700 milijuna eura, dolazimo do iznosa od 2,2 milijarde bespovratnih sredstava koja smo uspjeli privući, prikupiti, dobiti u proračun. To je 40 posto od ukupnog iznosa od 5,5 milijardi eura. Polugodišnje dobivanje novca ovisi o brzini provedbi reforma i investicija. Vlada je do sad provela sve do jedne reforme i investicije koje su temelj za povlačenje polugodišnjih rata. Trenutno je u pripremi treća rata, koja kao i prethodne dvije iznose 700 milijuna eura i kad pripremimo taj zahtjev za isplatom Hrvatska će dosegnuti brojku od otprilike 100 u potpunosti ispunjenih reformi i investicija i s trećom ratom povući više od polovice svih sredstava koja su na raspolaganju. To nam je bitno zato što se sredstva usmjeravaju u zdravstvo, obrazovanje, obnovu od potresa, vodoopskrbu, energetiku, poljoprivredu, turizam, tržište rada...

Od svih investicija iz Plana oporavka pet posto se odnosi na zdravstvo. U splitskom KBC-u neki su projekti već realizirani i pacijentima su na raspolaganju vrhunski opremljene dvorane sa suvremenim uređajima za dijagnostiku, otkrivanje bolesti i liječenje, istaknuo je ravnatelj toga bolničkog centra Julije Meštrović.

- Jedan je uređaj endoskopska gastroenterološka dvorana vrijedna više od milijuna eura. Za maligne procese to je, možda, najbolji takav uređaj u ovome trenutku u Europi. Zatim je tu neuro intervencijska digitalna angio dvorana vrijedna, također, oko milijun eura. Mi ćemo, kao i do sad, raditi za bolesnike koji su doživjeli moždane tromboembolije, ali i liječenje pacijenata s aneurizmom bez toga uređaja takvo što ne bismo mogli raditi. Zatim je tu i digitalni dijaskopski rentgenski uređaj vrijedan 230 tisuća eura koji do sad nismo imali. Uređaji su to koji bitno omogućuju poboljšanje kvalitete rada. Od onih koji su već instalirani četvrti je MR 3 Tesla vrijednosti preko milijun i pol eura. To je jedan zaista vrhunski uređaj.

MR od 3 Tesla služi za specifične indikacije, osobito u djece. Bilježi neke neurorazvojne poremećaje, gdje se određene strukture vide preciznije i bez tog uređaja ne mogu se drugačije vidjeti. Sve to već služi našim bolesnicima, rekao je Julije Meštrović.