Pod povećalom Inventure

Rekonstrukcija tek poslije Uskrsa – premijer Andrej Plenković još odvaguje koga će ostaviti, a koga potjerati iz Vlade, a dok se popis ažurira, velike je odjeke izazvala imovinska kartica novog ministra graditeljstva Ivana Paladine. Povratak u staro normalno – nakon više od dvije godine, ukidaju se gotovo sve epidemiološke mjere protiv koronavirusa, građani i ugostitelji odahnuli. U vrtlogu rata u Ukrajini, Europa se pokušava riješiti ruskih energenata, a građani strahuju od rasta cijena, inflacije, kamata, ali i mogućnosti nestašica.

Otkako je prošli tjedan najavio rekonstrukciju Vlade, premijer Andrej Plenković nikako da uhvati vremena, da se zbroji, razmisli i odluči koje će ministre zadržati, a kojima će zahvaliti na suradnji i pokazati im izlazna vrata. Tako su se očekivanja da će se Vlada rekonstruirati do Uskrsa sada prolongirala do – iza Uskrsa, a sva pitanja znatiželjnika o tome kada će rekonstrukcija i tko će sve biti rekonstruiran, Plenkovića silno zabavljaju. A dok šef još odvaguje koga će ostaviti, a koga potjerati iz svoje Vlade, a ministri se međusobno odmjeravaju ispod oka jer ne znaju kome se sprema košarica, novi ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Paladina popunio je imovinsku karticu koja je izazvala velike odjeke u javnosti. S imovinom vrijednom oko 60 milijuna kuna, 38-godišnji Paladina je s trona najbogatijeg ministra skinuo Gordana Grlića Radmana. Poručuje da je sve stekao – a kako drukčije – na zakonit način. Pod povećalom je i ministar zdravstva Vili Beroš, 2 milijuna i 750 tisuća kuna koje je ministarstvo platilo tvrtki Cuspis u vlasništvu Vinka Kojundžića, o čemu je USKOK pokrenuo izvide. Beroš kaže da je „apsolutno čist“ i da nikome nije pogodovao, no potvrđuje da su mjerodavna tijela, na temelju dojave, izuzela dokumentaciju. Neka institucije rade svoj posao, poručuje ministar.

Nakon više od dvije godine, ukidaju se gotovo sve epidemiološke mjere! To uključuje i prestanak obveznog nošenja maski, osim u zdravstvu i sustavu socijalne skrbi. U svim drugim okolnostima koje su procijenjene kao niskorizične, vrijedit će tek preporuka za korištenje maski, ali to će biti odluka svakog pojedinca, a nenošenje maski više se neće sankcionirati. Ukidaju se i mjere u ugostiteljstvu koje se odnose na ograničavanje radnog vremena te osiguranje razmaka među stolovima, kao i ograničavanje okupljanja, uključujući glazbene i sportske događaje. Na snazi ostaju mjere koje se tiču prelaska granice, ali također uz olakšanje. Tako više nema zabrane ulaska u Hrvatsku, a državljani trećih zemalja mogu prelaziti granicu uz COVID potvrdu koju, pak, više ne moraju predočiti osobe koje dolaze iz država članica Europske unije. Građani se vesele povratku u staro normalno.

Iza ruskih snaga koje se povlače iz regije Kijeva ostaje spaljena zemlja, skrivene mine, stotine ubijenih civila, masovne grobnice, silovane žene, egzodus stanovništva. Jezive snimke likvidiranih civila na ulicama Buče zgrozile su svijet. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužuje Rusiju za genocid. Sve je više svjedoka brutalnih smaknuća, UN prikuplja svjedočanstva i dokaze o ratnim zločinima. Raketirana je željeznička postaja u Kramatorsku gdje su na evakuaciju čekali civili, među kojima su deseci poginulih i ranjenih. Rusi napad negiraju. A zločini, kojih je sve više, potaknuli su Zapad na uvođenje daljnjih sankcija Rusiji – EU je usvojila peti paket sankcija koji uključuje zabranu uvoza ugljena, zabranu svih transakcija za četiri ključne ruske banke, zabranu pristajanja ruskih brodova u europske luke i niz mjera kako bi se pojačao pritisak na Moskvu da zaustavi agresiju. Uz novi paket pomoći Ukrajini, Bijela kuća pojačava pritisak na rusku političku elitu, uključujući dvije odrasle kćeri ruskog predsjednika, te rodbinu šefa diplomacije. Europska unija protjeruje ruske diplomate, a Rusija je suspendirana iz Vijeća UN-a za ljudska prava, za što je glasala i Srbija.

U vrtlogu rata u Ukrajini, europske zemlje pokušavaju pronaći rješenje za smanjivanje ovisnosti o ruskim energentima, prvenstveno o plinu, te tragaju za nekim drugim opskrbnim pravcima. Velikih mogućnosti nema, u Europi postoje 24 terminala za ukapljeni plin, a jedan od njih, na kojem su se lomila politička koplja, na otoku je Krku. Za ministra gospodarstva Tomislava Ćorića dovoljno za poruku da za Hrvatsku nema straha od nestašice plina. No, po kojoj cijeni – to je već neka sasvim druga priča. Građane zabrinjava i rast cijena hrane, unatoč Vladinim mjerama i smanjenju PDV-a, ali i mogućnost nestašica. Bez žitarica i uljarica ne bismo trebali ostati, poručuju mjerodavni, ali cijene se teško mogu zauzdati, a najavljuje se i poskupljenje mesa. A dok inflacija i dalje raste, bankari uvjeravaju da se kamatne stope neće povećavati. Uz sve prijetnje daljnjem srozavanju životnog standarda, u ovom tjednu je barem stiglo osjetno pojeftinjenje goriva, za kakvu-takvu utjehu.

Opširnije poslušajte u Inventuri, 09. travnja, od 9:05.