Pod povećalom Inventure

Je li bombe bilo ili nije bilo? – istraga utvrdila da je letjelica koja se srušila u Zagrebu nosila aviobombu s upaljačem, ali nije otkriveno što je točno eksplodiralo. Hoće li napokon svanuti ljudima u kontejnerima na Banovini? – ministar Paladina najavio bržu obnovu, neki zamjeraju nedostatak preciznijih rokova. Dug jezik, kratka pamet – ministrov izaslanik iskoristio obljetnicu HOS-a za revizionizam; premijer se ograđuje, manjine traže zabranu simbola NDH. Ususret Uskrsu – zbog poskupljenja, građani opreznije planiraju blagdanske izdatke, najskromnija košarica 400-500 kuna.

Je li bila bomba ili nije bila bomba? Nešto više od mjesec dana nakon što se u Zagrebu srušila 14-metarska letjelica teška šest tona, objavljeni su rezultati dosadašnje istrage zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva. Prema nalazima, bespilotna vojna letjelica iz sovjetskog doba, koja je došla iz smjera Ukrajine, te preletjela rumunjski i mađarski zračni prostor, prenamijenjena je iz izviđačke, pa je umjesto kamere nosila aviobombu s upaljačem, a nakon udara u tlo došlo je do eksplozije. No, istraga nije otkrila što je točno eksplodiralo, osim da nisu uočeni tragovi vojnog ni privrednog eksploziva. Nepoznata eksplozivna tvar aktivirala se kad je letjelica pala, a iako se padobran za slijetanje otvorio, iz njega je iskliznula. Još se ne zna ni tko je i odakle lansirao letjelicu, na kojoj su pronađeni tragovi oznaka više boja – sive, bijele, crvene, plave i žute, a za odgovorima na ta pitanja istraga i dalje traga. Incident, u kojem samo pukom srećom nije bilo ljudskih žrtava, Državno odvjetništvo kvalificiralo je kao teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, a materijalna šteta nastala na 96 automobila procjenjuje se na 600 tisuća kuna. I dok premijer Andrej Plenković ističe da je istraga potvrdila istinitost i točnost onoga što je Vlada komunicirala nakon pada letjelice, predsjednik Zoran Milanović smatra da je istragu trebalo provesti državno povjerenstvo. Oporbi pak rezultati istrage izgledaju kao peglanje izjava premijera.

Sa zamrlom obnovom nakon potresa u Zagrebu i na Banovini uhvatio se u koštac novi ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Paladina, koji je javnosti predstavio plan kako obnovu misli ubrzati. Prioritet je rješavanje agonije građanima koji žive u kontejnerima i koji bi se, prema ministrovu planu, do zime trebali preseliti u primjereniji smještaj. Iznio je i poraznu činjenicu da na području Zagreba i okolice nema ni jednog gradilišta u vezi s obnovom. Ta bi se slika trebala znatno promijeniti do kraja ljeta, za kada ministar najavljuje da će započeti radovi na konstrukcijskoj obnovi i gradnji zamjenskih kuća na više stotina gradilišta, te da će se u idućih godinu dana pokrenuti radovi na tisuću domova. Dok Paladina ističe i da će biti novih zapošljavanja u ministarstvu i Fondu za obnovu, kako bi se mogli nositi s golemim izazovima, neki primjećuju da je to i jedina konkretna najava u planu obnove, u kojem manjkaju precizniji rokovi. A ljudi na Banovini, koji će još jedno ljeto provesti u limenim kontejnerima, na obećanja o ubrzanju obnove gledaju s oprezom – svašta su im već obećali, pa dok se ne uvjere na svoje oči, drže se one – obećanje, ludom radovanje.

Ususret Uskrsu, stigli su novi podaci o rastu cijena. Inflacija je u ožujku najviša od ljeta 2008. U odnosu prema veljači, cijene su u prosjeku više 2,1 posto, a u usporedbi s prošlogodišnjim ožujkom 7,3 posto. Najviše su na godišnjoj razini rasle cijene prijevoza, oko 14 posto, te hrane i pića, gotovo 11 posto. A mnogi u građani zbog poskupljenja opreznije planirali blagdansku košaricu, dvaput prevrćući svaku kunu. Prema procjeni HGK, čak dvije trećine građana planira štedjeti u kupnji namirnica za Uskrs, a najskromnija blagdanska košarica iznosi 400-500 kuna. Od početka godine neke su namirnice, poput ulja, brašna, mlijeka, mesa, poskupjele i do 50 posto, a trgovci već najavljuju nova poskupljenja kruha, deterdženata, toaletnog papira, vina. Unatoč nižem PDV-u na osnovne namirnice, potrošačka je košarica u manje od godinu dana skuplja za oko 30 posto. Uz daljnja poskupljenja, jasno je da nakon teškog dolazi još teže razdoblje, a cijelu mudrost gospodarskog rasta i pada sažeo je ministar financija Zdravko Marić – trendovi upućuju na to da će rast BDP-a biti nešto niži, a stopa inflacije znatno viša nego što je bilo planirano.

Na obilježavanju 31. obljetnice Devete bojne HOS-a u Splitu, uz već uobičajene crne odore i zastave, te izvikivanje „Za dom spremni“, za glavni incident pobrinuo se umirovljeni brigadir Matko Raos, izaslanik ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, koji je izjavio kako „ne bi bilo današnje Hrvatske da nije bilo 10. travnja 1941.“ Incident je tim veći što Raos na skup nije došao samo u svoje ime, nego i kao izaslanik ministra, a iako se ono od te izjave ogradilo, njihovo uvijeno opravdanje da oni s tim zapravo nemaju veze jer Raos ondje nije ni trebao govoriti, nego tek nazočiti, položiti vijenac i zapaliti svijeću, zvuči u najmanju ruku – smiješno. U Vladi očito nisu računali na dug jezik brigadira Raosa, koji je i dan poslije za medije ponovio da stoji iza onoga što je rekao, i to – milijardu posto. A dok predstavnici manjina traže zabranu simbola NDH i ustaškog pozdrava, premijer Andrej Plenković lopticu prebacuje na pravosuđe – ističe da je taj poklič i danas suprotan Ustavu i zakonima, no da je sudska praksa u tom pitanju neujednačena. Narod bi to pojednostavio – brigo moja, prijeđi na drugoga.

Opširnije poslušajte u Inventuri, 16. travnja, od 9:05.