Pod povećalom Inventure

Zahtjev za pomilovanje Perkovića i Mustača otvorio novo bojno polje između predsjednika i premijera – riječi se ne biraju, uvrede pljušte; je li upitno normalno funkcioniranje države? Pala knjiga na dva slova – i dalje se čeka rekonstrukcija Vlade, a čini se da će premijerova metla pomesti samo ono što se mora. Gospodarski hladni tuš – prognoza rasta za Hrvatsku upola smanjena, a stope inflacije gotovo tri puta uvećana; može li nas spasiti turistička sezona?

Burne reakcije izazvao je zahtjev za pomilovanje dvojice bivših jugoslavenskih obavještajaca Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, koji je ovaj tjedan odvjetnik Anto Nobilo predao u Ministarstvo pravosuđa, a ono će ga, nakon što prikupi dokumentaciju, poslati Uredu predsjednika Republike. Zahtjev ni prvi ni zadnji – a dosad ih je Milanovićev ured zaprimio 274 i niti na jedan nije odgovorio, no ono što je u ovom slučaju podignulo prašinu je pismo skupine ratnih generala koji su tu inicijativu poduprli. Generali su pismo poslali predsjedniku Zoranu Milanoviću, navodeći zasluge Perkovića i Mustača, koje nazivaju suborcima, u stvaranju i obrani Hrvatske u Domovinskom ratu, te su predsjednika pozvali da odlukom o pomilovanju ispravi nepravdu nastalu zbog neusklađenosti njemačkog i hrvatskog pravosuđa. Iako u postupku pomilovanja taj čin nema nikakvu formalnu ulogu, pismo generala izazvalo je lavinu reakcija, a nakon kritika, dvojica generala svoj su potpis povukla. Svoje je pismo zatim objavilo i nekoliko generala koji se pomilovanju protive, a nakon što se atmosfera već dobrano usijala, očitovao se i onaj koji jedini može odlučiti hoće li nekoga pomilovati – predsjednik Milanović. I tek je tada uslijedio šou, a zahtjev za pomilovanje pretvorio se u novo bojno polje između predsjednika i premijera. Priznao je Milanović da su mu generali zakomplicirali život, no u prvi je plan dospio Andrej Plenković kojega je, uz Vladu i cijeli HDZ, Milanović žestoko izvrijeđao, nazivajući ih bandom i nasljednicima UDBA-e. Premijer mu je odgovorio da je lažljivac, divljak i manipulator, te poručio da Vlada s njim prekida suradnju. Teške riječi padale su i danima poslije, a sigurno neće tako skoro prestati.

Sukob između dvaju brda, Pantovčaka i Banskih dvora, više nikoga ne iznenađuje, a kako izgleda tvrda kohabitacija predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića dosad se pokazalo mnogo puta. No, nakon kulminacije njihova sukoba, postavlja se pitanje može li međusobna netrpeljivost državnih čelnika postati problem za normalno funkcioniranje države? Politički analitičari upozoravaju da predsjednik i premijer, bez obzira na osobni animozitet, moraju surađivati, na što ih obvezuju Ustav i zakoni, naročito u područjima u kojima dijele ovlasti, vanjskoj i obrambenoj politici, te sigurnosnom sustavu. Ministri podupiru svojeg šefa Plenkovića u najavi bojkota Milanovića, a predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac smatra da je predsjednik izašao iz okvira ustavnih ovlasti. I u oporbi reakcije – predsjednik SDP-a Peđa Grbin poziva premijera da, ako ima hrabrosti i misli da je predsjednik prekršio Ustav, pokrene njegov opoziv, inače je – nula. Nezavisni Hrvoje Zekanović, kojega je predsjednik također prozvao, pita je li Milanović pod nekakvim stimulansima, a u Mostu i Domovinskom pokretu ponašanje obojice dužnosnika ocjenjuju neodgovornim.

Svjetsko gospodarstvo još se nije oporavilo od koronakrize, a već ga je snašla nova nevolja – dok se Ukrajina bori za opstanak nakon ruske invazije, a Rusija zbog sankcija steže remen, zakonom spojenih posuda izgledi za globalnu ekonomiju znatno su pogoršani. Međunarodni monetarni fond snizio je prognoze rasta i upozorio na prijetnju inflacije te duboke podjele. Svjetski BDP će u ovoj godini, zbog rata u Ukrajini i usporavanja oporavka nakon pandemije, rasti za 3,6 posto umjesto očekivanih 4,9 posto. I za Hrvatsku je procjena rasta za ovu godinu i više nego prepolovljena, a s druge strane, inflacija bi trebala biti tri puta veća od prvotnih projekcija. Prema prognozama MMF-a, hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine 2,7 posto, što je upola manje nego u jesenskim prognozama koje su iznosile 5,8 posto. Iduće bi se godine rast trebao ubrzati na 4 posto. I kada je riječ o inflaciji, MMF je korigirao procjene – u Hrvatskoj Fond očekuje inflaciju od 5,9 posto, umjesto najprije procijenjenih 2 posto.

Ni ovaj tjedan ništa od rekonstrukcije Vlade! Iako je to najavio krajem prošloga mjeseca, premijer Andrej Plenković i dalje u tišini preslaguje svoj tim, a gdje je zapelo – ne otkriva. No, čini se da bi knjiga mogla pasti na dva slova, ili – dvojicu ministara. I možda još jednog. Banske će dvore napustiti dvojac pod istragama – potpredsjednik Vlade Boris Milošević i ministar rada Josip Aladrović, no sve su manji izgledi da će premijer iznenaditi s još kojim zecom iz šešira. Dvojici bi se mogao pridružiti ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, za kojeg se već neko vrijeme govori da sam želi otići, a iako su se spominjala imena još nekih ministara, upućeni kažu da su se premijerove ambicije za veću rekonstrukciju u međuvremenu ispuhale, pa bi njegova metla na kraju mogla pomesti samo ono što se pomesti mora. Dok se rekonstrukcija brusi, novi problem za premijera mogao bi postati ministar koji je tek nedavno ušao u Vladu. DORH je potvrdio da protiv ministra graditeljstva Ivana Paladine provodi izvide i novu provjeru preostalih kaznenih prijava podnijetih protiv njega. Napominje da su prijašnje kaznene prijave protiv Paladine odbačene, a o provjeri preostalih ne mogu otkrivati pojedinosti. No, prema pisanju medija, u središtu istrage je sporno stjecanje obveznica IGH-a. Paladina pak tvrdi da je riječ o poznatim stvarima te kako nije ništa novo da je bivši poslovni partner protiv njega podnio nekoliko kaznenih prijava, od kojih je veći dio već odbačen.

Opširnije poslušajte u Inventuri, 23. travnja, od 9:05.