Pod povećalom Inventure

Ucjenjivači i izdajnici – predsjednik Zoran Milanović uvjetuje širenje NATO-a izmjenama izbornog zakona u BiH, tko je protiv loše mu se piše, a za premijera Andreja Plenkovića to je samo smokvin list za predsjednikova proruska stajališta. Šesti paket sankcija – Europa najavila zabranu uvoza nafte iz Rusije, no bez jedinstvenog stajališta; Slovačka i Mađarska odmah su zatražile izuzeće od embarga i trogodišnje prijelazno razdoblje, a iznimku za uvoz vakuumskog plinskog ulja, za rad riječke rafinerije, neslužbeno se doznaje - traži i Hrvatska. Burno u Saboru – zbog kriminala i klijentelizma vladajućih oporba traži nove izbore, vladajućima rasprava besmislena jer imaju stabilnu većinu. Kuna nova, strahovi stari – nakon plagijata, izabrano novo rješenje za hrvatsku eurokovanicu, no može li visoka inflacija pomrsiti račune ulaska u eurozonu dogodine? 

Novi tjedan – nova runda obračuna između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. I dalje je u središtu kavge protivljenje predsjednika proširenju NATO-a ako se ne riješi pitanje izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, zbog čega najavljuje blokadu ulaska u Savez Finske i Švedske, a sve one koji se drznu to ipak poduprijeti, Milanović je unaprijed nazvao – izdajnicima. Na predsjednikova prozivanja i uobičajeni repertoar uvreda i etiketiranja svim se silama trude dostojno parirati premijer i njegovi ministri, koji misle da Milanović koristi Hrvate u BiH kao smokvin list za svoja proruska stajališta. Dok vladajući dvojbi o proširenju NATO-a nemaju, u Saboru se oporba još premišlja o tome tko će stati uz Milanovića, a tko će se, prema njegovu kriteriju, deklarirati kao – izdajnik, i koga će predsjednik proganjati kao "đavo grešne duše". Da se ne bi zamjerili predsjedniku i svojem bivšem šefu, oprezni su u SDP-u, a prvi među SDP-ovcima Peđa Grbin poručuje da je njegova stranka apsolutno za pristupanje Finske i Švedske NATO-u, ali ne vidi zašto ne bi dali prostora predsjednikovoj inicijativi o blokadi. Dio oporbe pak protivi se miješanju krušaka i jabuka, a palac gore za Milanovićevu najavu dižu Mostovci, koji tvrde da je predsjednik tu ideju zapravo preuzeo od njih. U međuvremenu, ondje su u Bosni i Hercegovini raspisani izbori za početak listopada, koji će se, unatoč manjkavostima, provesti prema starom izbornom zakonu, koji onemogućuje Hrvatima legitiman izbor svojih predstavnika u tijela vlasti.

Europa je prelomila – u sklopu sankcija Rusiji uvodi zabranu uvoza sirove nafte iz te zemlje u roku od šest mjeseci, te naftnih prerađevina do kraja godine. Šesti, dosad najteži paket sankcija morat će jednoglasno potvrditi svih 27 članica Europske unije, no, već je sada jasno da jedinstva kad je riječ o zabrani uvoza nafte iz Rusije – nema. Slovačka i Mađarska odmah su zatražile izuzeće i trogodišnje prijelazno razdoblje za uvođenje embarga. Kako se neslužbeno doznaje, i Hrvatska traži iznimku, i to za uvoz vakuumskog plinskog ulja, koje je potrebno za proizvodnju dizela u riječkoj rafineriji. Ovisnost Europe o ruskim energentima je golema, Rusija isporučuje EU 40 posto plina i 26 posto nafte. Europsko jedinstvo ponovno je na iskušenju, a kada jednom na red dođe mogući embargo na uvoz plina, pitanje je hoće li europska sloga preživjeti ili će se na plinu – rasplinuti?

Treba li Sabor raspustiti i zbog katastrofalnog rada Vlade raspisati prijevremene izbore, kao što traži oporba, ili vladajući, koji imaju stabilnu većinu u parlamentu, rade odličan posao u trenutku velikih ugroza, od rata u Ukrajini, do nestašice energenata i prijeteće inflacije? Pitanje je to o kojem su se cijeli dan lomila politička koplja u Saboru, gdje se raspravljalo o dvjema oporbenim inicijativama za nove izbore – jednoj koju je podnijelo sedam klubova većinom s lijevog spektra, te drugoj zastupnika Mosta. I dok je oporba poručila da je stavljanje mandata na raspolaganje građanima jedino rješenje zbog afera Vlade, kriminala i izostanka reformi, vladajući su raspravu ocijenili besmislenom, ističući da imaju dokazano stabilnu većinu. Frcale su i osobne uvrede, zbog čega su pljuštale opomene. Glasovanje je idući petak, no već je sada jasno da raspuštanja Sabora i prijevremenih izbora neće biti jer vladajući većinu čvrsto drže – na temelju kvalitetnih politika ili pak kriminala, klijentelizma i političke trgovine – kako god to netko tumačio. 

Svjetlo dana ugledala je i posljednja hrvatska eurokovanica, ona s motivom kune, za koju se natječaj morao ponoviti nakon skandala s – plagijatom. Dok autori novog dizajna kovanice uvjeravaju da za inspiraciju nisu posegnuli ni u kakvu literaturu, mogao je odahnuti i premijer Andrej Plenković kojemu je projekt uvođenja eura jedan od ključnih političkih ciljeva. No, oporba misli da Hrvatska nije spremna za europsku valutu s kojom će se ionako niski standard građana dodatno srozati. Premijera optužuju da je to njegov politički projekt, a nije u ekonomskom interesu, te da se ide grlom u jagode, ili srlja kao guske u maglu. Pitanje je i može li visoka inflacija pomrsiti račune i ugroziti ulazak u eurozonu, predviđen za početak iduće godine. Iz Vlade i HNB-a tvrde da inflacija te planove neće osujetiti, a dok jedni euro s nestrpljenjem iščekuju, drugi od njega zaziru strahujući od dodatnog povećanja cijena.

Opširnije poslušajte u Inventuri, 7. svibnja, od 9:05.