Hrvatski radio

Prvi program

17:04 / 13.05.2022.

Autor: Ivana Šubarić, Ivica Ružičić

Pod povećalom Inventure

Prosvjed u Zagrebu

Prosvjed u Zagrebu

Foto: Igor Kralj / PIXSELL

David protiv Golijata – slučaj Mirele Čavajde razotkrio institucije, te zbog postojanja prava samo na papiru potaknuo prosvjede. Koga još, osim Viktora Orbana, briga što Mađarska nema more? - teorijom o "otetom moru", s pogledom prema Jadranu, Orban posvađao hrvatskog predsjednika i premijera. Rebalans proračuna već u prvoj polovici godine – manjak raste, a na prihodovnoj strani nade se i ove godine polažu u turizam. Quid pro quo – predsjednik Milanović ne odustaje od blokade ulaska Finske i Švedske u NATO, ako se ne promijeni izborni zakon u BiH, vladajući odgovaraju da Hrvatska nije incidentna država.

Najava Inventure

Kroz tri tjedna dugu agoniju prolazila je trudnica Mirela Čavajda, kojoj je na pregledu u šestom mjesecu trudnoće utvrđeno da njezino dijete ima maligni tumor na mozgu. Tri duga tjedna borila se nesretna žena sa sustavom koji nije bio na njezinoj strani, unatoč zakonu prema kojemu je potpuno jasno da zbog malformacija ploda ima pravo na prekid trudnoće. Nakon šokantnog nalaza da zbog tumora dijete ima neznatne šanse da preživi porod, a ako se i rodi živo, sigurno će imati teška tjelesna i mentalna oštećenja, iz zdravstvenog je sustava trudnici Čavajdi poručeno da će joj se prekid trudnoće u Hrvatskoj teško odobriti te joj je sugerirano da bi joj bilo najbolje da se na taj zahvat otputi u – Sloveniju. Ubrzo se pokazalo i zašto – četiri zagrebačke bolnice su je odbile, pravdajući se da kod nas ne postoje ginekolozi koji bi u poodmakloj trudnoći mogli provesti postupak prekida. Onda su se, po nalogu resornog ministra, skupili stručnjaci i zaključili da bi se dijete ipak trebalo roditi jer "ima 30 posto šanse za liječenje i oporavak". U protivnom bi ga se, ustvrdili su – eutanaziralo. A dok je prekid trudnoće već bio odobren u Sloveniji, gdje je Čavajda u očaju također zatražila pomoć, u Hrvatskoj je drugostupanjska komisija trudnicu poslala na ponovnu magnetsku rezonanciju, čiji su rezultati pokazali ubrzan rast tumora u djetetovoj glavi. Ta je činjenica, uz velik pritisak javnosti, napokon iznjedrila odluku komisije da se Čavajdi odobrava prekid trudnoće. No, Pirova je to pobjeda jer su joj iz Petrove bolnice, kojoj se obratila za prekid trudnoće, poručili da nisu u mogućnosti pružiti tu razinu zdravstvene skrbi, pa je Čavajdi jedino preostao odlazak u Ljubljanu. A u znak solidarnosti sa ženom koja je imala hrabrosti javno razotkriti svoju intimu i tragediju kako bi ukazala na sustavne probleme, kao i sa svim ženama kojima se u Hrvatskoj uskraćuju zakonski zajamčena prava u zdravstvenoj skrbi, u devet gradova održani su prosvjedi. Dosta je uništavanja javnog zdravstva i zanemarivanja zdravlja žena, poručili su prosvjednici diljem zemlje.

Mirela Čavajda

Mirela Čavajda

Foto: Dnevnik / HTV/HRT

Panonsko more odavno je presušilo, za razliku od maštarija mađarskog premijera Viktora Orbana koji je, u jeku neizvjesnosti zbog uvođenja embarga na rusku naftu i otežane opskrbe Europe plinom iz Rusije, uskovitlao pravu političku neveru. Ispalio je Orban, mrtav hladan, da su "zemlje koje imaju more i luke u povoljnijem položaju jer naftu mogu dopremiti i tankerima" te da bi, "da joj more nije uzeto, i Mađarska imala luku". Teorija o "otetom moru" rasplamsala je žestoki sukob na relaciji Pantovčak – Banski dvori, a dok predsjednik Zoran Milanović ima razumijevanja za Orbana kojeg ne doživljava opasnim, premijer Andrej Plenković istupe svojega mađarskog kolege ne smatra ni malo bezazlenima. Istodobno s političko-teritorijalnim dramoletom, događa se ozbiljna energetska drama – u jeku rata sankcijama, Ukrajinci su zatvorili plinovod kojim u Europu stiže čak trećina ruskog plina, a Rusi su prekinuli dotok plina u Europu preko Poljske, kao odgovor na sankcije Zapada. Dovoljno za strahovanja od moguće nestašice plina, no stručnjaci uvjeravaju da će plina u Hrvatskoj biti. A po kakvim cijenama, to je već druga priča… 

Orban bi mađarsku luku na hrvatskom moru

Orban bi mađarsku luku na hrvatskom moru

Foto: Yves Herman / REUTERS

Finska je potvrdila da želi u NATO, odustajući od dugogodišnje politike suzdržavanja od pridruženja savezu, zbog dobrosusjedskih odnosa s Rusijom. No, nakon ruske agresije na Ukrajinu, došlo je do velikog zaokreta u finskoj politici, a suradnja s NATO-om kao partnerom pojačala se još prije, otkako je Rusija pripojila Krim 2014. Invazija na Ukrajinu bila je kap koja je prelila čašu za odluku Finske, koja s Rusijom dijeli granicu od 1300 kilometara i povijest sukoba prije 1945. Potpora finske javnosti za ulazak u NATO rekordno je rasla posljednjih mjeseci, pa sada 76 posto Finaca podupire članstvo, a samo ih je 12 posto protiv. Na potezu je Švedska, od koje se očekuje da će također ići finskim stopama. Rusija je pak odmah objavila da to za nju predstavlja prijetnju, te da je finsko pristupanje NATO-u "razlog za žaljenje, ali i simetričan odgovor". Ulasku Finske i Švedske u NATO i dalje se protivi hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je još jedanput ponovio da će tražiti blokadu, dok se ne riješi pitanje izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Vladajući mu poručuju da bi to išlo na ruku Rusiji, što – nije mudro. 

Finska

Finska

Foto: - / Shutterstock

Nije prošlo ni pola, po mnogo čemu burne i izazovne godine, a Banski dvori su se morali upustiti u prekrajanje državnih financija. Zbog povećanih dugova u zdravstvu, posljedica rata u Ukrajini te većih plaća u javnom sektoru, Vlada je pripremila rebalans proračuna. Njime će se prihodi povećati za 6 milijardi 600 milijuna kuna, a rashodi za gotovo 11 milijardi. Proračunski manjak tako će iznositi gotovo 14 milijardi kuna. Najviše novca ponovno je dobilo zdravstvo, oko 4 milijarde kuna, od kojih se čak tri i pol milijarde odnosi na vraćanje dugova koje bolnice i ljekarne imaju prema dobavljačima. Porezni će obveznici, između ostalog, podmiriti i 32 milijuna eura za koje je država jamčila Brodosplitu, i to zbog neispunjavanja financijskih obveza splitskog škvera prema ruskoj banci VTB. No, neće samo rasti minus u državnoj blagajni, očekuje se i rast inflacije, od gotovo 8 posto na godišnjoj razini. U Vladi očekuju i niži gospodarski rast, a uzdanica je i ove godine – turizam.

Zdravko Marić

Zdravko Marić

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Opširnije poslušajte u Inventuri, 14. svibnja, od 9:05.

Emisija

Inventura - tjedan pod povećalom

Magazin Hrvatskog radija u kojemu urednici i voditelji Ivana Šubarić i Ivica Ružičić svake subote pod povećalo stavljaju najvažnije događaje, vijesti, teme i fenomene koji su obilježili tjedan na izmaku, uz neizostavne analize i predviđanja razvoja najvažnijih tema.

Poslušajte u Slušaonici