Pod povećalom Inventure

U borbi s poskupljenjima, Vlada zamrznula cijene goriva, osim na autocestama; što nas čeka nakon dva tjedna – nitko ne zna. Muke po europskom članstvu – Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata, Bosna i Hercegovina prvo mora promijeniti izborni zakon. Turizam kao slamka spasa – zadovoljno se trljaju ruke dok se broje gosti, noćenja i potrošnja, ova bi godina mogla biti bolja i od rekordne 2019. I dalje u suživotu s kontejnerima – u Zagrebu do jeseni odgođen novi sustav zbrinjavanja i naplate otpada. 

Dok se s nostalgijom sjećamo nekih boljih vremena kada cijene goriva nisu izazivale toliko šokova, ovaj je tjedan prijetilo novo znatno poskupljenje, zbog čega se mnogima sledila krv u žilama. A kako se građani i gospodarstvo od novog porasta cijena goriva ne bi potpuno – zaledili, Vlada je zamrznula najviše maloprodajne cijene na benzinskim postajama, osim na autocestama. Litra eurodizela stoji 13,08 kuna, eurosupera 95 – 13,50 kuna, a cijena plavog dizela ograničena je na 9,45 kuna po litri. Bez intervencije Banskih dvora eurosuper bi stajao oko pola kune, a eurodizel oko kunu i pol više po litri, koliko za ta goriva treba izdvojiti na autocestama. Vlada je cijene goriva zamrznula na dva tjedna, a dok su građani barem privremeno odahnuli, nezadovoljni su mali distributeri koji tvrde da im je sudbina – zamrznuta, bolje rečeno zapečaćena. O golemim gubicima koje trpe razgovarali su s ministrom gospodarstva koji je obećao pomoć, no pojedinosti nije otkrio. Još je nepoznato i što slijedi nakon dva tjedna i isteka roka do kada su fiksirane sadašnje cijene goriva. Buduće intervencije Vlade moguće su u daljnjem smanjenju trošarina, no tu je ostao još mali prostor. Snižavanje PDV-a pak čuva se kao posljednja linija obrane, o čemu se na Markovu trgu nevoljko govori.

Ukrajina i Moldavija, kao što se i očekivalo, na sjednici Europskog vijeća dobile su status kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, a europske ambicije potvrđene su i za Gruziju. No, kratkih rukava ostale su zemlje zapadnoga Balkana, koje od Vijeća ni ovaj put nisu dobile konkretna rješenja za njihovo približavanje Uniji, iako im je europska budućnost obećana još prije 19 godina na sastanku na vrhu u Solunu. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, navedeno je da joj je Vijeće spremno dati kandidacijski status kada ispuni obveze i sporazume. Da je u donošenju takvog zaključka Vijeća i njegov doprinos, pohvalio se premijer Andrej Plenković. No, kritike mu je uputio predsjednik Zoran Milanović, koji smatra da je uvjetovanje statusa kandidata BiH za članstvo u EU izmjenama izbornog zakona – cinizam. I dok Milanović optužuje Plenkovića za izdaju Hrvata u BiH, zbog čega ga je, kaže, sram, Plenković odgovara da je veleizdaja to što je Milanović odlazio Komšiću u kampanju iako on nije bio izbor Hrvata u BiH. Obrušio se predsjednik i na međunarodnu zajednicu koju je nazvao "dementorima", prema negativcima iz knjiga o Harryju Potteru, a premijer je ocijenio da su Milanovićeve uvrede na račun svih i svakog štetočinska politika za čije zakopavanje nije dovoljna metla, nego je potreban bager.

Snažnom stisku inflacije i padu kupovne moći unatoč, pred Hrvatskom je, sudeći prema dosadašnjim rezultatima te rezervacijama i najavama, još jedna odlična turistička sezona, možda i najbolja dosad. Trenutačno smo na 94 posto noćenja iz rekordne 2019. godine, zbog čega zadovoljno trljaju ruke u turističkom i ugostiteljskom sektoru, ali i u Vladi, iz koje poručuju da je, bez obzira na probleme koji muče svijet, Hrvatska i dalje poželjno i sigurno turističko odredište. Ministra financija pak posebno veseli rast vrijednosti fiskaliziranih računa koji su sada za 25,8 posto veći nego lani. A najintenzivniji dio sezone još nije ni počeo. Inflacija utječe na povećanje cijena i u turizmu i ugostiteljstvu, ali istraživanja su pokazala da ljudi žele putovati bez obzira na poskupljenja. Prema analizi Hrvatske udruge turizma, koja okuplja velike turističke kompanije, prosječni prihod po noćenju trebao bi biti veći za osam posto u usporedbi s 2019., ali uz napomenu da uz rast prihoda rastu i troškovi. A dok mnogi od turističke sezone očekuju da u izazovnom vremenu bude slamka spasa, s druge se strane upozorava na to da prednost, umjesto brojevima i masovnosti, treba dati održivom turizmu, ali i razvijati druge gospodarske grane.

Zagreb će još jedno ljeto provesti uz nagomilane kontejnere za otpad na ulicama jer se uvođenje novog sustava zbrinjavanja i naplate otpada odgađa do – 1. listopada. Iako je prvotni rok bio određen za srpanj, u procesu pripreme iskrsnuli su problemi pa je sve zapelo, a kada je postalo očigledno da će za provedbu novog sustava trebati dodatno vrijeme, na kraju je i gradonačelnik Tomislav Tomašević priznao da je termin postavljen ambiciozno te da još nisu ispunjeni potrebni preduvjeti, kao što su uklanjanje spremnika s javnih površina, nabava vrećica i njihova distribucija. Do jeseni bi, obećava gradonačelnik, aktualne boljke trebale biti prevladane. Iz oporbe pak upozoravaju da nedostaje cjelovit plan gospodarenja otpadom te sumnjaju da će vlasti uspjeti osposobiti novi sustav zbrinjavanja i do novoga roka. O tom potom, a još nekoliko mjeseci za pripremu novog sustava odobrila je zagrebačka Gradska skupština.

Opširnije poslušajte u Inventuri, 25. lipnja, od 9:05.