Hrvatski radio

Prvi program

Pod povećalom Inventure

23.09.2022.

18:12

Autor: Ivana Šubarić, Ivica Ružičić

Vjekoslav Prebeg

Vjekoslav Prebeg

Foto: - / HRT

Blef i potez očajnika ili stvarna prijetnja? Putin zvecka nuklearnim oružjem, pokrenuo mobilizaciju, Rusi bježe iz zemlje, Zapad zabrinut. U Zagreb se vratio Vjekoslav Prebeg, hrvatski državljanin koji se borio za Ukrajinu i koji je zarobljen kod Mariupolja.

Moja fotelja – ni nakon poziva premijera da daju ostavke, od hrvatskih članova Uprave INA-e ni glasa. Zbog plinske afere i dalje vrije politička krv, u Saboru okršaji, odbijeno izvješće HERA-e za prošlu godinu.

Kako se izvući iz spirale inflacije, skupe hrane i još skupljih energenata? Poslodavci zazivaju smanje cijene rada, sindikati traže veće plaće – i minimalne i prosječne.

Sve nas je manje i sve smo stariji – objavljene nove pojedinosti iz popisa stanovništva, najviše reakcija izazvao podatak o smanjenju broja katolika te Srba u Vukovaru.

Najava Inventure

Potez očajnika ili pak potez čovjeka spremnog na sve koji nema što izgubiti? Pitanje je na što je sve spreman ruski predsjednik Vladimir Putin koji je u tjednu na izmaku nikad glasnije zazveckao nuklearnim oružjem, objavljujući uvođenje djelomične mobilizacije vojnih snaga. No, je li Putinu lakše pritisnuti crveni gumb, riskirajući nuklearni rat, nego priznati vojni neuspjeh u Ukrajini? Ruski predsjednik tvrdi da je spreman upotrijebiti "moderno oružje za uništenje" u slučaju ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti njegove zemlje.

Nakon protuofenzive Kijeva, koji je oslobodio velik teritorij na jugu i sjeveroistoku Ukrajine, Putin je, baš na Međunarodni dan mira, proglasio djelomičnu vojnu mobilizaciju i dignuo 300 tisuća pričuvnih vojnika. Ni malo slučajno, naciji se obratio dan nakon što su proruski separatisti najavili referendume o pridruživanju četiriju okupiranih ukrajinskih regija Rusiji – Luhanska, Donecka, Hersona i dijela Zaporižja, jer kad se referendumi provedu, odmetnute regije postat će dio Ruske Federacije, a svaki napad na njih za Putina će biti napad na Rusiju i povod za odmazdu.

Putinovo zveckanje oružjem za masovno uništenje Zapad je žestoko osudio jer predstavlja prijetnju sigurnosti međunarodne zajednice, a mobilizaciju, prvu takvu u Rusiji od Drugoga svjetskog rata, iščitava kao posljedicu panike u Kremlju. Hrabra manjina u Rusiji digla se protiv Putina i njegova krvavog pira, a iz „majčice Rusije“ bježi sve više Rusa.

A nakon petomjesečne agonije, u Zagreb se vratio Vjekoslav Prebeg, hrvatski državljanin koji se borio za Ukrajinu i koji je zarobljen kod Mariupolja. Prebeg je oslobođen zajedno s još devet zarobljenika iz Velike Britanije, SAD-a, Švedske i Maroka, uz posredovanje Saudijske Arabije.


Vladimir Putin

Vladimir Putin

Foto: Russian Pool / REUTERS

Dok se zbog plinske mega-afere u INA-i te pitanja odgovornosti za milijardu kuna tešku pljačku i dalje svakodnevno vode oštre političke rasprave između vladajućih i oporbe, troje hrvatskih članova Uprave naftne kompanije još se uvijek nije oglasilo niti o aferi i odgovornosti, niti o pozivima da daju ostavke, kao što je to već napravio mađarski dio Uprave. Nad takvim ponašanjem Hrvata u INA-i snebiva se premijer Andrej Plenković, a iako je svima jasno da njihova šutnja u ovom slučaju i doslovno znači zlato, u vidu izdašnih otpremnina kojih se ne žele odreći davanjem ostavki, premijer poručuje da postoji rješenje i za taj problem, odnosno da bi mogli ostati – kratkih rukava.

Kako bi se to moglo doskočiti trojcu kojima ugovori garantiraju milijunske iznose u slučaju smjene, Plenković nije precizirao, prebacujući lopticu Nadzornom odboru koji se trebao sastati ovaj tjedan kako bi potvrdio troje novih članova Uprave koje je predložila Vlada – Miroslava Skalickog, Hrvoja Šimovića te Emanuela Kovačića. No, dan nakon prijedloga Banskih dvora, Kovačić je od kandidature – odustao. Razlozi su osobni, kako se navodi, no oporba je spremno iskoristila još jednu priliku za prozivanje vladajućih.

A dok se traži utvrđivanje odgovornosti za pljačku u INA-i, pala je prva politička glava – Sabor je uskratio zeleno svjetlo izvješću Hrvatske energetske regulatorne agencije, HERA-e, čiji je predsjednik Upravnog vijeća Danijel Žamboki dao ostavku, a Vlada je najavila smjenu i ostalih članova.


Zbog afere u INA-i i dalje politički sukobi

Zbog afere u INA-i i dalje politički sukobi

Foto: Igor Kralj / PIXSELL

Inflacija, skupi energenti i hrana uz sveopću gospodarsku neizvjesnost – naša je stvarnost, a u takvom okruženju teško je kovati velike planove na duge staze. Jedno je ipak sigurno, pred nama su teška, izazovna vremena jer su zbog globalne neizvjesnosti gospodarske prognoze sve pesimističnije, upozoravaju stručnjaci. Inflaciju bi moglo usporiti smirivanje na tržištu energenata, no iako neki smatraju da bi cijena plina mogla početi padati, ističu i da je više nego ikad prije podložna vanjskim utjecajima. I u sljedećoj godini treba očekivati nastavak negativnih trendova, od rasta kamatnih stopa do visoke inflacije i skupih energenata.

A dok ministar gospodarstva Davor Filipović ističe da država neće sjediti prekriženih ruku, te da je prioritet zadržati gospodarski rast, radnici se nadaju da će, uz inflaciju, rasti i njihove plaće. Da pokušavaju držati korak s inflacijom, uvjeravaju poslodavci pa se glavna direktorica HUP-a Irena Weber pohvalila da je gotovo 90 posto njihovih članova ove godine dizalo plaće, u prosjeku za više od 10 posto, a rast plaća bio bi još značajniji kada bi se snažnije bilo porezno rasterećenje plaća kroz porez na dohodak.

Očekuje se i povećanje minimalne plaće, a sindikati javnih i državnih službi u pregovorima su s Vladom o rastu plaća, čija je osnovica od 1. svibnja ove godine veća za 4 posto. No, to povećanje pojela je inflacija koja je premašila 12 posto. Prosječna plaća je tek nešto veća od 7.500 kuna, no sindikati upozoravaju da je bolji pokazatelj medijalna plaća, koja je za oko tisuću kuna manja, što je daleko premalo za život.


Inflacija

Inflacija

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Objavljene su nove pojedinosti iz popisa stanovništva, prema kojem Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, što znači da je u 10 godina od prijašnjeg popisa izgubila više od 400 tisuća ljudi. Osim što nas je manje i sve smo stariji – najviše je onih koji imaju 65 godina i više, a najmanje onih u skupini od 15 do 24 godine. Žena je više, gotovo 52 posto, a muškaraca 48 posto. Hrvata je nešto više od 91,5 posto, Srba 3,2 posto, a pripadnika ostalih nacionalnosti manje od 1 posto.

U usporedbi s 2011. godinom, pao je broj pripadnika svih vjera. I dalje je najviše katolika, no oni su zabilježili i najveći pad – prije 10 godina ih je bilo 86 posto, a sada oko 79 posto. Porastao je pak broj ateista, agnostika i skeptika. A upravo je podatak o padu broja katolika najviše uzburkao javnost, čini se mnogo više od činjenice da starimo i da nas je gotovo 10 posto manje nego prije 10 godina. Podatak o padu broja katolika tumači se i metodologijom, tj. time da je u popisu znatno porastao broj onih koji su se opredijelili kao "ostali kršćani", a među kojima se većina izjasnila da pripada Katoličkoj crkvi.

Odjeknuo je i podatak da je u Vukovaru broj Srba pao ispod 30 posto. To znači da više ne trebaju računati na primjenu odredbi Ustavnog zakona o ravnopravnoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, a vukovarski gradonačelnik Ivan Penava već je najavio uklanjanje dvojezičnih ploča.


Sve nas je manje i sve smo stariji

Sve nas je manje i sve smo stariji

Foto: Ilustracija / Pixabay

Opširnije poslušajte u Inventuri, 24. rujna, od 9:05.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Inventura - tjedan pod povećalom

Magazin Hrvatskog radija u kojemu urednici i voditelji Ivana Šubarić i Ivica Ružičić svake subote pod povećalo stavljaju najvažnije događaje, vijesti, teme i fenomene koji su obilježili tjedan na izmaku, uz neizostavne analize i predviđanja razvoja najvažnijih tema.

Poslušajte u Slušaonici