Pod povećalom Inventure

Tko tu koga stišće? Vladajući optužuju oporbu, predsjednika i medije za orkestrirane pritiske na sudstvo dok se prozvani čudom čude, pitaju se o čemu to premijer i ministri govore.

Na saborskom aktualcu bez odgovora tko prijeti ministru Filipoviću, ni tko i kako kreira prijedlog novih izbornih jedinica. Saborske napetosti smiruje poezija.

Premijer opet spasio stvar – štrajka liječnika neće biti. Obećani im koeficijenti i poseban zakon, što traže i drugi u zdravstvu, a pacijenti se nadaju kraćim listama čekanja.

Recesiju smo izbjegli, a inflacije se do kraja godine nećemo riješiti. Prosječna plaća u Zagrebu osjetno veća nego u turističkim destinacijama.

Tko to i kako sve pritišće pravosuđe, pitanje je svih pitanja koje odzvanja u tjednu na izmaku obilježenom brojnim paležima automobila. I, tako su brzinom svjetlosti zapaljeni automobili u Osijeku, Solinu i na Cresu dobili jednu novu, političku dimenziju. Nakon što je Vrhovni sud izrazio nezadovoljstvo što ministar pravosuđa Malenica, te ministar unutarnjih poslova Božinović, nisu promptno reagirali na nedjeljni palež automobila osječke sutkinje Vlaste Šimenić Kovač, reagirao je premijer Andrej Plenković. Tvrdi da osuda tog čina nije izostala pa se pohvalio brzim uhićenjem počinitelja, te je pozvao predsjednika Vrhovnog suda da reagira na retoriku koja obezvrjeđuje sudbenu vlast i pritom prozvao predsjednika Republike i oporbu, ali i medije, da su oni ti koji pritišću pravosuđe. Naravno da je predsjednik žestoko uzvratio, dok se oporba čudom čudi pitajući se kakav oni to utjecaj na pravosuđe imaju…

Nakon tjedna stanke sabor ponovo zasjeda. Uvod u 14 tjedana zakonodavnog i inog rada bio je aktualac, ovaj put s nešto blažim obračunima oporbe i premijera. Oporba premijera proziva za teflon taktiku, u kojoj se odgovori izbjegavaju, a zastupnici omalovažavaju. Naravno, osim onih vladajućih koji su ministrima opet dali prigodu da se pohvale postignućima. Vladajući pak oporbi poručuju da su im pitanja predvidljiva i nemaštovita. A jedno od pitanja koje uskoro mora dobiti odgovor je kako će izgledati izborne jedinice u kojima ćemo iduće godine birati novi saborski saziv, a nakon što je postojeće, zbog nejednake vrijednosti glasa, ukinuo Ustavni sud. Oporba upozorava da se, umjesto stručne i javne rasprave prijedlog priprema u HDZ-ovoj kuhinji. I to po obiteljskom receptu, zbog čega su hrvatski izborni gerrymandering nazvali Šeksoresslering.

Opet kao deus ex machina, premijer Andrej Plenković riješio je još jednu krizu. Nakon što su mu predstavnici liječničkih udruga prosvjedovali pred prozorima Banskih dvora i pripremali se za štrajk poručujući kako ne vjeruju svom kolegi Plenkovićevom ministru Viliju Berošu, premijer je primio predstavnike pet liječničkih udruga. Znajući čija je u državi zadnja, liječnici vjeruju obećanjima premijera da će biti riješeni koeficijenti, da će rasti plaće, da će liječnici dobiti zakon, a oni mladi oslobođenje od robovlasničkih ugovora. Ministar Beroš, nakon što mu je gorući problem u resoru ugasio AP, sretan je što najavljenog štrajka liječnika neće biti. Bolesnicima pak preostaje nada da će, budu li liječnici zadovoljni, liste čekanja biti kraće.

Dosadna i uporna  inflacija i dalje ne popušta. I, dok građani sa stalnim rastom cijena muku muče, sreća u nesreći je da smo izbjegli recesiju. Prema brojnim prognozama BDP bi u ovoj godini trebao ostvariti rast i to od čak 1,7 posto. A, to je kud i kamo više od i optimističnije od vladinih prognoza koja se nadala gospodarskom rastu od 0,7 posto. No, najvažniji gospodarski izazov je suzbijanje inflacije koja i dalje glođe plaće i urušava i onako narušeni životni standard građana. Da bi neki bolji dani trebali doći nadaju se ekonomski znalci koji nesretnoj inflaciji predviđaju ispuhivanje krajem godine i vraćanje na prihvatljive razine tijekom 2024. Tko doživi pričat će, baš kao što se u maloj zemlji velikih iznenađenja naveliko priča i o prosječnim plaćama i pukom preživljavanju…

Tko će nakon Jensa Stoltenberga voditi NATO, pitanje je sad? Hoće li to možda biti Andrej Plenković, pitanje je koje je izazvalo pravu pomutnju nakon što su švedski mediji objavili da bi upravo hrvatski premijer za kormilom NATO-a mogao zamijeniti Stoltenberga. Ime novog šefa trebalo bi biti poznato do samita NATO-a u Vilniusu 11. i 12. srpnja, dovoljno vremena za burne rasprave na domaćem političkom terenu. A, najveća buktinja glede i unatoč možebitnog novog glavnog tajnika NATO-a rasplamsala se između, pogađate, predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. I, dok predsjednik Milanović tvrdi da ne bi imao ništa protiv Plenkovića u ulozi glavnog tajnika NATO-a, ipak sumnja da bi ta pozicija zadovoljila premijerove političke apetite. S druge strane Plenković obrće pilu naopako i poručuje da su se Šveđani zabunili jer su u biti mislili na Milanovića kao idealnog šef NATO-a, zbog sage oko članstva Švedske i Finske u vojnom savezu, ali i predsjednikovih stavova vezanih uz rat u Ukrajini, ali da su samo zabunom umjesto Milanovićeva prezimena napisali njegovo… Sve u svemu, na političkoj pozornici i oko nje, nikad dosadno.

Više u Inventuri 15. travnja od 9,05.