Pod povećalom Inventure

Krvavi pohod trinaestogodišnjeg dječaka – Srbiju, ali i regiju zavio u crno. Prozivaju se odgovorni traže ostavke – no nasilje ne prestaje.

Novom poreznom kobinatorikom vlada ide u povećanje plaća – sindikati, lokalni čelnici i oporba protiv ukidanja prireza i čačkanja po mirovinskim doprinosima.

Praznik rada bez prosvjednih povorki uz odlučne poruke da borba za veće plaće i bolji položaj radnika ne prestaje. Nakon graha i roštilja prosvjedi i štrajkovi.

HDZ na odboru za ustav brzopotezno odbio oporbeni zahtjev za raspravom o izbornom zakonodavstvu. Oporba ih optužila za silovanje demokracije.

Cijelu regiju šokirao je nezapamćeni pokolj u osnovnoj školi Vladislava Ribnikara u samom središtu Beograda kojeg je počinio trinaestogodišnji učenik te škole, odlikaš iz ugledne obitelji. Ubio je osmero svojih kolega i zaštitara, a još šestero učenika i jednu učiteljicu teško ozlijedio, od kojih je dvoje učenika životno ugroženo. Trinaestogodišnjak koji je u krvavi pohod, nakon pomnog planiranja, krenuo s dva očeva pištolja, neće kazneno odgovarati jer je dobna granica za to 14 godina, čega je on izgleda bio svjestan. Trenutačno je smješten u Kliniku za neuropsihijatriju, dok je u pritvoru zadržan njegov otac. Zbog ove tragedije srbijanska vlada uvodi stroži nadzor oružja, a razmotrit će se i spuštanje dobne granice za kaznenu odgovornost. I dok se rijeke ljudi slijevaju pred osnovnu školu kao bi cvijećem i svijećama odali počast ubijenima, nastavnici prosvjeduju i traže da odgovorni podnesu ostavke. Prvotni šok da se tako nešto uopće dogodilo zamijenilo je pitanje kako je do toga došlo, te tko je zakazao u prepoznavanju simptoma kod 13-ogodišnjeg dječaka. Iako bi svi voljeli vjerovati da se tako nešto u Hrvatskoj ne može ponoviti i da su naše škole sigurne, to su do srijede vjerojatno mislili i u Srbiji. 

Porezna kombinatorika vladajućih, na koju su se ususret super-izbornoj godini naveliko bacili, probudila je brojne duhove i izazvala burne reakcije. I, dok vladajući bruse novi krug poreznih rasterećenja i korekcija, koji bi trebao – gle čuda - u idućoj izbornoj godini donijeti povećanje plaća, rješenjima poreznih rasterećenja, o kojima se malo zna ali puno spekulira, nisu svi oduševljeni. Tako su se, na sam spomen ukidanja prireza, na noge digli gradonačelnici koji bi u tom slučaju ostali bez izdašnog dijela gradskog prihoda. Oduševljenje nije zavladalo niti među sindikatima, jer se otvorila mogućnost smanjivanja doprinosa za mirovine, dok poslodavci pozdravljanju najavljeno porezno rasterećenje. A, u političkom ringu – oporba na sve odmahuje rukom, jer novi krug poreznog prekrajanja vidi kao obični predizborni trik kojim će vladajući loviti glasove birača u godini sveopćeg povećanja plaća…

U sjeni rasprava o novom poreznom prekrajanju, koje bi u idućoj godini donijelo povećanje plaća, obilježen je 1. maj, Međunarodni praznik rada. No, ovogodišnje slavljenje rada i borbe za radnička prava prošlo je bez tradicionalne sindikalne prosvjedne povorke, jer su sindikati odlučili da radni ljudi i građani na svoj dan – dan rada - budu slobodni. Iako su odustali od tradicionalnih povorki, sindikati od borbe za radnike nisu odustali, pa od vladajućih traže povećanje materijalnih prava, ugovaranje najniže osnovne plaće, jače inspekcijske nadzore, ali i sustavno kolektivno pregovaranje na svim razinama bez izdvajanja statusa pojedinih skupina radnika posebnim zakonima. Na praznik rada prosvjeda nije bilo, no zato nakon što su se pojeli prvomajskih grah i roštilj, borci za radnička prava obećali su da se borba za radnike i prava, nastavlja… 

Ne prestaje svađa oporbe i vladajućih oko izmjena izbornoga zakonodavstva, koja je počela time što je HDZ oformio stranačku skupinu za prekrajanje izbornih jedinica, a oporbi ne da ni blizu. U tjednu na izmaku oporba je žestoko  reagirala nakon što im vladajuća većina u Odboru za Ustav nije dopustila raspravu o izbornom zakonodavstvu. A htjeli su raspravljati o načinu donošenja zakona o izbornim jedinicama i formiranju neovisne radne skupine za taj posao. No nakon što su ih vladajući brzopotezno odbili, uslijedile su optužbe za silovanje demokracije, a spominjao se i srednji prst.

Još se ne zna hoće li se ministar Mario Banožić morati odreći subvencioniranog APN-ova kredita, ako bude nedostajalo novca za sve koji su se prijavili. Naime čeka se odluka ministarstva graditeljstva hoće li APN-u povećati budžet tako da subvenciju mogu dobiti svi koji zadovoljavaju uvjete. I dok nam je ministar na iglama hoće li mu punjači proračuna platiti čak četvrtinu od 100 tisuća eura kredita kako bi si sagradio kuću, SDP mu se narugao i njegov potez opjevao, a predsjednik Milanović ga nazvao moralnim šrotom koji ovu zemlju dovodi do stanja hrđanja. Uz sve počelo se i nagađati da je došlo vrijeme da premijer Banožića konačno pusti niz vodu.

Više poslušajte u Inventuri 6.svibnja od 9,05.