Pod povećalom Inventure

Završena drama uhićenih Hrvata u Zambiji i njihove djece, nisu krivi za trgovinu ljudima, svi su dokumenti ispravni, a da se slično ne ponovi mijenja se zakon.

Proslava Dana državnosti, čiji se datum u tri desetljeća države dva puta mijenjao, još jedna prilika za politički obračun državnog vrha.

Raste BDP, pada inflacija, no svi ti dobri ekonomski pokazatelji slabo se osjete na kućnim budžetima.

Sudski službenici od ponedjeljka u štrajku, vlada nije uspjela u sudskom pokušaju zabrane. Štrajkom prijete pravosudni policajci, medicinske sestre, profesori, Vlada sve želi riješiti novim Zakonom o plaćama.

Konačno je završila drama osmero Hrvata u Zambiji. Nakon 5 mjeseci oslobođeni su optužbe za trgovinu ljudima. Sutkinja u Ndoli je ustanovila da su svi dokumenti ispravni te da su djeca posvojena prema svim pravilima. Uz osobne drame uhićenih i njihovih obitelji, slučaj Zambija prodrmao je i hrvatski pravosudni sustav i pokazao svu manjkavost sustava posvojenja iz zemalja koje nisu potpisnice Haaške konvencije. Slučaj je htio da je baš na dan kada su parovi oslobođeni, u Saboru održana rasprava o izmjenama zakona o međunarodnom privatnom pravu kojim se reguliraju međudržavna posvojenja. No dok vlada tvrdi da će se njime sustav poboljšati, oporba u to nije uvjerena jer se odgovornost za utvrđivanje vjerodostojnosti dokumenata, koje se u slučaju Zambija pokazalo kao glavni problem, prebacuje na same posvojitelje. No HDZ je već najavio amandman kako bi država imala veću ulogu u postupcima međunarodnih posvojenja, a sve kako se slučaj Zambija više nikada ne bi ponovio.

U tjednu na izmaku proslavili smo Dan državnosti i Dan Hrvatske vojske. No, dok rođendan HV-a na dan prvog postrojavanja Zbora narodne garde nitko ne spori, rođendan države Hrvatske i dalje je tema uobičajeno burnih političkih svađa. Deset godina slavio se 30. svibnja, dan konstituiranja prvog višestranačkog sabora 1990., pa onda gotovo dva desetljeća 25. lipnja – dan povijesne odluke 1991. o raskidu s bivšom SFRJ, da bi se opet vratio na 30. svibnja. Koji je datum pravi - idealan povod za još jedan verbalni dvoboj premijera i predsjednika države u državi koja se ne može dogovoriti kada bi građani trebali puhati i u koliko svjećica na rođendanskoj torti u čast Lijepe naše. Stoga nije čudno što ti isti građani ne znaju što se zapravo i kada slavi i koji su najvažniji datumi novije hrvatske povijesti, pa ih raduje tek što je praznik, neradan dan.

Tko žurio, vrat slomio – kaže ona stara narodna - koja je na plodno tlo očito pala kada je u pitanju rast domaćeg gospodarstva. Naime, hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo je za čak 2, 8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Iako je rast BDP-a sporiji nego u četvrtom lanjskom tromjesečju, to je već deveti kvartal zaredom da gospodarstvo raste, i to zahvaljujući rastu gotovo svih sastavnica BDP-a, međutim, iskače rast izvoza roba i usluga. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom tromjesečju za 1, 4 posto na godišnjoj razini, državna potrošnja veća je za 2, 2%, a izvoz robe i usluga za 4, 8 posto. Ovaj, iako usporeni rast gospodarstva za Banske dvore je još jedan pokazatelj otpornosti ekonomije sazdane na vladinim gospodarskim mjerama, dok ga ekonomski stručnjaci vide kao prvu potvrdu doprinosa ulaska Hrvatske u Schengen i eurozonu. A veliki obol rastu gospodarstva dala je intenzivirana postpotresna obnova Banovine i Zagreba zbog čega će se, uvjeravaju iz Vlade, potrošiti i posljednji euro iz europskog Fonda za solidarnost. Polako, ali sigurno u fotofinišu izbjeći ćemo ogromnu blamažu. I dok BDP polako raste inflacija polako pada, tako da je u  svibnju pala ispod 8 posto – na 7 cijelih 9 - pokazala je prva procjena Državnog zavoda za statistiku.  No ono što brine jest da su u odnosu na svibanj prošle godine najviše rasle cijene hrane, pića i duhana - za 13 i pol posto, usluge za 8 dok je cijena energije pala za 3 posto.

Za sudska ročišta opet time - out, jer će, nakon bijelog štrajka sudaca, sada od ponedjeljka štrajkati sudski službenici. Vlada nije uspjela u pokušaju sudske zabrane štrajka, koju, podsjeća Sindikat državnih službenika, nisu tražili kad su štrajkali liječnici ili suci. Štrajk zbog malih plaća najavljuju i pravosudni policajci, još se pregovara s medicinskim sestrama, a veće plaće traže učitelji i profesori. Jer, jedna pokrpana rupa u pravilu otvara nove, posebno uoči izborne, dapače, superizborne godine.

Iako spora pravda je na kraju ipak dostižna. Bivšim čelnicima Službe državne sigurnosti Srbije Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću žalbeno vijeće Rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove u Haagu povećalo je kazne zatvora s 12 na 15 godina za zločine koje su počinile srpske snage na području BIH i Hrvatske. Tako je konačno nakon 20 godina pravda zadovoljena. Nakon ove presude Hrvatska strana će razmotriti postoje li osnove za pokretanje novih tužbenih zahtjeva za naknadu štete.

Više poslušajte u Inventuri 3. lipnja u 9,05.