Pod povećalom Inventure

Iz vedra neba! – u Zagrebu pala vojna besposadna letjelica, stigla preko Mađarske i Rumunjske, državni vrh poručuje da, iako ozbiljan, incident nije protiv Hrvatske. Rat u Ukrajini ušao u treći tjedan – i Hrvatska na Putinovom popisu za Rusiju neprijateljskih država, u Mađarsku se šalju hrvatski vojnici, pristiže sve više izbjeglica. Nestašica hrane, zbog rata u Ukrajini, Hrvatskoj ne prijeti, no sankcije izazvale probleme domaćim tvrtkama u ruskom vlasništvu. U vruću fotelju ministra graditeljstva sjeo Ivan Paladina – vladajući ističu njegovo menadžersko iskustvo, oporbi sporne ruske veze.

Snažan prasak uznemirio je građane Zagreba u noći s četvrtka na petak – oko 23 sata kod Studentskog doma "Stjepan Radić" na Savi pala je letjelica. Nastao je velik krater, pronađeni su padobrani, a nevjerojatna sreća u nesreći je to što nitko nije ozlijeđen. Vojna besposadna letjelica ruske proizvodnje ušla je u hrvatski zračni prostor iz smjera Mađarske i letjela 7 minuta brzinom od 700 kilometara na sat, na visini od 1300 metara. 40 minuta letjela je u Mađarskoj, u koju je došla iz Rumunjske. Riječ je o ozbiljnom incidentu, koji nije usmjeren protiv Hrvatske, ocijenio je predsjednik Zoran Milanović. O incidentu je Europsko vijeće izvijestio premijer Andrej Plenković, koji je razgovarao i s mađarskim kolegom Orbanom. Iz NATO-a kažu da je njihova zračna i proturaketna obrana pratila putanju leta. Letjelicu je pratila i mađarska protuzračna obrana, priopćilo je njihovo ministarstvo obrane. Objekt je, navode, identificiran kao dron TU-141 koji je nedavno korišten kao meta za obuku. Sličan incident ponovio se u petak u sjeveroistočnoj Mađarskoj, no lovci Gripen nisu pronašli letjelicu. Tajnik ukrajinskog ministra obrane, inače bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj, Markijan Lubkivsky kaže da letjelica nije ukrajinska. Ruska državna novinska agencija Tass objavila je da su se u četvrtak srušila dva ukrajinska drona istog tipa, bili su na "probnim letovima" prema Krimu gdje je pao jedan, a drugi je skrenuo prema Zagrebu.

Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u treći tjedan, a razaranja, uništavanja i stradanje civilnog stanovništva u toj zemlji golemih su razmjera. Borbe se vode za glavni grad Kijev, pod paljbom su i drugi gradovi, potpuno razrušen Mariupolj je u okruženju, a njegovi očajni stanovnici su bez struje, vode, hrane, lijekova. Granatiranje dječje bolnice i rodilišta u Mariupolju izaziva osudu i zgražanje. Mnogo je žrtava, pokapaju ih u masovne grobnice. Dogovor o uspostavi koridora za evakuaciju ljudi stalno se krši, a rijeke izbjeglica i dalje se slijevaju prema zapadu Ukrajine i dalje u europske države, već ih je više od dva milijuna. U Turskoj su se sastali ukrajinski i ruski ministar vanjskih poslova, no bez ikakvog napretka u pregovorima. U Saboru potpora odluci o slanju do 70 hrvatskih vojnika u Mađarsku, u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a. A time što se Hrvatska našla na Putinovoj listi, za Rusiju neprijateljskih zemalja koje su im nametnule sankcije, premijer Andrej Plenković – nije impresioniran.

Vihor rata u Ukrajini donio je poskupljenja žitarica i uljarica, a moguće su i globalne nestašice jer su Ukrajina i Rusija najveći svjetski proizvođači i izvoznici. U Hrvatskoj nestašica ne bi trebalo biti, proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe, ali i za izvoz, koji bi se mogao povećati ako narastu i cijene. Kako zabrana izvoza na europsko tržište nije moguća, robne rezerve i zalihe ubrzano se pune. Sankcije Rusiji ostavile su traga i na domaće gospodarstvo. Iako je robna razmjena Hrvatske s Rusijom i Ukrajinom skromna, naši vodeći izvoznici zabrinuti su zbog posljedica rata pa mnoge kompanije već procjenjuju gospodarske štete. U velikim problemima našle su se domaće tvrtke u ruskome vlasništvu. A dok se traži rješenje tog problema, s neizvjesnošću se gleda prema novoj turističkoj sezoni za koju rezervacije sa svih tržišta usporavaju. 

U vruću fotelju ministra graditeljstva i prostornog uređenja sjeo je Ivan Paladina, koji je u njoj naslijedio Darka Horvata. Bivši direktor Instituta IGH i glavni savjetnik Hrvatske poštanske banke nije član HDZ-a, no blizak je vladajućoj stranci, a premijer Andrej Plenković za njega se odlučio nakon što njegov prvotni izbor šefa HNS-a Stjepana Čuraja nije prošao kod koalicijskih partnera. I dok Plenković kao Paladinovu prednost navodi stručnost i menadžersko iskustvo u vođenju projekata, oporba je skeptična – ističu da iza njega nije ostao ni jedan uspješan projekt, a sporna im je i njegova veza s ruskim kapitalom. A nakon što je potvrđen u Saboru te se pridružio drugim ministrima na svojoj prvoj sjednici Vlade, Paladina ambiciozno kreće u obnovu. Vladajuća većina ima velika očekivanja, a oporba taj optimizam ne dijeli.

Opširnije poslušajte u Inventuri, 12. ožujka, od 9:05.