Komentari i analize trećeg dana invazije na Ukrajinu

U Posebnom programu Hrvatskog radija o invaziji i njezinim posljedicama govorili su stručnjak za naftu i plin Igor Dekanić, novinar Jutarnjeg lista Vlado Vurušić i programski director Centra savremene politike i urednik portala European Western Balkans Nikola Burazer.

 

Prvi dan ratnih operacija donio je i skok cijena nafte, a još više plina - čiji se rast zatim djelomično ublažio. Stručnjak za naftu i plin Igor Dekanić, misli kako nije moguće da bi sankcije obuhvatile čak i zabranu uvoza plina i nafte iz Rusije, jer bi to zapravo jednako pogodilo i onoga tko ih nameće. Što se tiče plina, Dekanić ističe važnost terminala za ukapljeni plin - iako trenutačno ruski plin zauzima oko 60 posto naše potrošnje.

- Cijene će se vjerojatno smirivati i padati prema onim predratnim razinama, ako ne bude prekida snabdjevanja. A izgleda da nijednoj ni drugoj strani ne odgovora prekid snabdjevanja. Rusi očigledno nisu ostvarili svoje planirane ciljeve u prvih 48 sata i pogotovo ako sada uđu u strahotu uličnih borbi u Kijevu, rat će se odužiti, i Rusiji će trebati sve više novca od trgovine energijom.

Hrvatska je srećom izgradila LNG terminal na Krku kaže Dekanić i dodaje:

- Rekao bih da je zahvljajujući tom terminalu Hrvatska sigurna kad je riječ o opskrbi plinom. Ako bi Hrvatska potpuno bila orijentirana na LNG, cijene plina bi sigurno bile skuplje nego kad je riječ o plinu iz plinovoda, ali ta energetska opskrba je sigurna. I zato Hrvatska u energetskom smislu ne bi trebala stradati.

Novinar Jutarnjeg lista, Vlado Vurušić kaže da Putin planira blitz krieg do 2. ožujka, te da se neće zaustaviti na Ukrajini, bude li se operacija pokazala uspješnom.

- Pitanje svih pitanja je gdje Putin misli stati. Sve ovisi o stanju na terenu. Prođe li njegov blitz krieg - a prema obavještajnim podacima koji su dostupni, sve bi trebalo biti gotovo do 2. ožujka. Ako to uspije i on nametne u Ukrajini svoju prorusku vladu, to je onda nešto što njemu daje krila i mogućnost da na toj pobjedi ide dalje u rješavanje pitanja kao što su Gruzija, Moldavija, kasnije vjerojatno i Balkan, Baltik, bilo je prijetnji Finskoj , Švedskoj ...

 

Nikola Burazer, programski direktor Centra savremene politike i izvršni urednik portal European Western Balkans kaže kako je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić oklijevao s reakcijom na rusku invaziju Ukrajine, te se sinoć konačno odlučio osuditi napad. Dao je potporu teritorijalnom integritetu Ukrajine, ali izostala je oštrija retorika i jasna osuda Rusije u tom konkrentom sukobu. Vlada je bila odlučna da neće biti sankcija Rusiji.

- To je očekivana reakcija, iz dva razloga. Prvi je što Srbija i Rusija imaju jake veze posljednjih nekoliko godina i Srbija već nekoliko godina uspijeva izbjeći uvođenje sankcija Rusiji. Uspjela je pronaći razumijevanje i na zapadu za ta svoja stajališta. Najvažnija je stvar što Srbija ovisi o Rusiji kad je riječ o rješavanju pitanja Kosova. Rusija je Srbiji proteklih godina u tom smislu davala potporu i zato se sankcije Srbije Rusiji nisu mogle očekivati.

Drugi je razlog, kaže Burazer, što su u Srbiji za dva mjeseca predsjednički i parlamentarni izbori, tako da se sve ovo događa praktično usred kampanje.

- Javnost u Srbija ima dosta pozitivno mišljenje o Rusiji i vlast ne smije riskirati jasnijom osudom Rusije, zaključije Burazer.