Povijest može biti "ubojito oružje", odgovornost profesora povijesti je velika

U Zagrebu se od početka tjedna održava Kliofest. Radi se o festivalu povijesti, a "Klio" se ne odnosi na marku automobila, nego je to ime jedne od devet muza u grčkoj mitologiji i ona je zaštitnica povijesti i junaštva. Kliofestu je već deset godina i nije posustao niti za vrijeme lockdowna kada je održan virtualno sa snimljenim materijalima na Youtube-u, čime je održan kontinuitet ove važne manifestacije.

Povijest je važna disciplina jer služi promišljanju našeg svijeta, kaže profesor s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i organizator Festivala Damir Agičić.

- Povjesničari pišu o prošlosti, ali isto tako govore i o današnjem vremenu, izborom i obradom tema te polemičkim razgovorima. Treba znati nešto o povijesti da bi se bolje shvatila naša sadašnjost.

Povijest je vrlo često instrument političara i politike i sredstvo manipulacije.

- Kod nas se svi razumiju u dvije stvari. Jedna je nogomet, druga je povijest. Međutim, ne možemo svi biti nogometaši i nogometni treneri. Isto tako, povijest je ozbiljna disciplina i treba puno truda ugraditi u istraživanja i onda naravno svoje rezultate odgovorno predstaviti javnosti.

Često se kaže ostavite povijest povjesničarima. Povijest će na znanstveni način istraživati oni koji su za to kvalificirani, ali razgovor o povijesti među ljudima koji nisu povjesničari ne treba zabranjivati i treba ostaviti mogućnost svima da o povijesti razgovaraju.

- No ono čemu naš Kliofest teži je potaknuti ljude da uzmu u ruke knjigu i onda na temelju pročitanoga raspravljaju, a ne napamet i onako kako se često zna čuti kod nas: "ja sam tamo bio i to je tako bilo".

Povijest može biti ubojito oružje i kad je koriste oni koji ne znaju o čemu pričaju, kaže profesor Damir Agičić i dodaje kako je isto i ako se neki od povjesničara stave u službu politike. On dodaje kako je normalno da povjesničari imaju svoje mišljenje i politička uvjerenja i teško im je biti "hladan", ali to je potrebno što je moguće više staviti po strani i biti odgovoran.

- Ja svoje studente učim odgovornostima povjesničara istraživača, autora udžbenika i profesora u školi također.

Profesori povijesti u školama su isto tako važna karika u tome kako će prenijeti to znanje na mlade. Povijesni udžbenik često je jedina knjiga koju većina ljudi uzmu u ruke. Zato Kliofest teži i tome da pozove širu javnost da uzme knjige o povijesti u svoje ruke, razgovaraju s povjesničarima i onda tek raspravljaju o nekim pitanjima. Na pitanje je li povijest dovoljno zastupljena u obrazovnom sustavu, Agičić kaže kako se nažalost povijest izbacuje iz strukovnih škola te se smanjuje satnica na što su mu se žalile kolege iz strukovnih škola. Smatra da bi u srednjim školama svim đacima trebalo omogućiti barem dva sata nastave povijesti, kako je bilo i dosad. Povijest se često veže uz mitove. Svi narodi imaju svoje mitove, a imamo i mi, dodaje.

- Prije dvadesetak godina bilo je problema s udžbenikom za 6. razred osnovne škole i on nije mogao dugo zaživjeti u školama jer je autor napisao vrlo trezveno tko je bio kralj Tomislav. Nije htio napisati da je bio okrunjen jer za to nemamo podataka. Imamo i mit o uroti Zrinsko-frankopanskoj, koji je bio zapravo otpor aristokrata prema Habsburškom carskom dvoru i taj otpor nije bio samo hrvatski, nego i otpor ugarskih velikaša. Prenošenje takvog jednog događaja na nacionalnu razinu, na neki način je isto tako jedna vrsta mitologije koju svatko koristi na način kako mu odgovara, ističe profesor Damir Agičić.

Kliofest je jedan od načina kako popularizirati povijest - na njemu je i sajam povijesnih naslova. Kako se danas prodaju takve knjige?

- Dobre knjige pronađu kupca, iako nije lako i prodaja nije u velikom broju što je žalosno. U nekim drugim zemljama postoji ideja da se iskoriste popularne serije i glavni junaci tih serija koji bi trebali sjediti i čitati i tako potaknuti na čitanje i one koji prate seriju.

Kliofest u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici možete posjetiti do petka u 20 sati, do kada možete vidjeti zanimljive izložbe poput izložbe naslovljene "Gubec - velikan ili razbojnik" u povodu 450. obljetnice Seljačke bune ili izložbe "Lea Deutch čudo od djeteta i žrtva holokausta" koja govori o tužnoj sudbini dječje glumice židovskog podrijetla iz Zagreba.