Na današnji dan prije devet godina Hrvatska je postala članica Europske unije. Pregovori su trajali deset godina, a na referendumu 2012. za članstvo u Uniji izjasnilo se više od 66 posto građana. U desetoj godišnjici članstva Hrvatska je pred šengenskom i eurozonom.
Točno od ponoći 1. srpnja 2013. Hrvatska je postala punopravna država članica Europske unije.
- Čestitam, Hrvatska
- Dragi Hrvati, čestitam Hrvatskoj, čestitam Europi
- Dobro došli u Europsku inju, dobro došli kući.
Uz zvuke europske himne "Ode radosti", neposredno prije i poslije ponoći, najviši su čelnici Europske unije čestitali Hrvatskoj i poželjeli joj dobrodošlicu u europsku obitelj. Pristup Europskoj uniji svečano je obilježen proslavama u cijeloj Hrvatskoj, a na glavnom zagrebačkom trgu slavilo je desetak tisuća građana, cijeli državni vrh i 170 uglednih stranih gostiju iz Europe, svijeta i regije. Prije toga, na svečanoj večeri u Klovićevim dvorima, bilo je 15 predsjednika država, 13 premijera i tri predsjednika parlamenta. Predsjednik Europske komisije tada je bio José Manuel Barroso.
- Dragi prijatelji, u povijesnoj smo noći. Ovo se dogodilo zahvaljujući vama, hrvatskom narodu, vi ste željeli pridruživanje Europskoj uniji i vaš je naporan rad to omogućio.
Svečani ulazak obiježen je razvijanjem europske zastave na pročelju hotela Dubrovnik uz izvedbu Ode radosti. A koliko su devet godina nakon radosni hrvatski građani čut ćemo u anketi snimljenoj na današnjim vrućim splitskim ulicama
čut ćeš
- Ja sam bio ispočetka zagovornik, ali sad mi se sve manje sviđa.
- Ja sam bio protiv, ali promijenio sam mišljenje u međuvremenu zato što smatram da smo uređenija država, htjeli mi to ili ne.
- Ja sam mislio da je bolje da bude mo samostalni i sad ulazimo u Eurozonu u najgore vrijeme.
Devet godina nakon, i bivša premijerka Jadranka Kosor, koja je završila pregovore i potpisala Pristupni ugovor, kaže kako se taj ugovor potpisivao sa puno više entuzijazma i volje da se unesu promjene nego što ih vidi sada.
- Kao što vidimo nismo dovoljno iskoristili te mogućnosti, ni na vanjsko-političkom planu, jer smo se mogli pozicionirati kao liderica u regiji, a nažalost nismo znali iskoristiti ni ove mogućnosti koje nam to članstvo pruža vezano za obnovu u Zagrebu i u Petrinji i za mene je to dosta poražavajuće.
Premijer koji je organizirao svečanost ulaska Hrvatske u Uniju i održao svečani govor pred europskim čelnicima, današnji predsjednik Zoran Milanović, upozorava kako je obaveza iskoristiti to članstvo i pribaviti europski novac, te govori.
- Ne o tome da smo se svjesno i samovoljno, i za to svi snosimo i zaslugu i odgovornost, odrekli temeljnog prava svake države da same odlučuju o gotovo svim svojim poslovima, to se sad u velikoj mjeri radi u Briselu. Imajući to u vidu naša odgovornost za svaki euro iz fondova za Hrvatsku i društvo je ogromna.
Premijer Andrej Plenković uz devetu obljetnicu članstva podsjeća na slijedeće korake, ulazak u eurozonu i šengenski prostor, kao rezultate višegodišnjeg truda.
- Ti uspjesi dolaze na temelju ispunjenih reformi, mjerila, donesenih zakona, političkog i diplomatskog angažmana. Svaka od ovih odluka zahtijevala je jako puno rada i suradnje.
Na pitanje o tome jesmo li nakon devet godina članstva u uniji u plusu ili minusu odgovarali su i saborski zastupnici. Marija Selak Raspudić iz Mosta podsjeća da je po realizaciji i načinu trošenja novca iz europskih fondova vidljivo da je korist mogla biti veća, Peđa Grbin iz SDP-a drži da u vremenu krize svaki oblik pomoći i solidarnosti dobro dođe. S njim se slaže i nezavisni Hrvoje Zekanović koji prije devet godina bio protiv ulaska, danas kaže da je, u vrijeme nove blokovske podjele, radije u Uniji, nego izvan nje.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.