Hrvatski radio

Prvi program

Slučaj Zambija: Stati na loptu i raspravu u javnosti okrenuti smirivanju i poboljšanju sustava

26.01.2023.

19:32

Autor: Miruna Kastratović

Prvo sudsko ročište za državljane RH uhićene u Zambiji

Prvo sudsko ročište za državljane RH uhićene u Zambiji

Foto: Mwebantu / Zambija

Osmero hrvatskih državljana pušteni su iz Zambijskog zatvora i smješteni na sigurnu lokaciju, odvojeni od djece koju su posvojili i koja su također smještena na sigurnom mjestu. Kako ta situacija izgleda iz perspektive stručnjaka za Međunarodno privatno pravo u Dnevnom ritmu pitali smo Mirelu Župan, redovitu profesoricu s pravnog fakulteta u Osijeku. Neovisna stručnjakinja za socijalne politike, između ostalog i za posvajanje Diana Topčić Rosenberg objasnila je i kako treba stati na loptu u interesu posvojene djece. 


Veliki interes javnosti doveo je do toga da je rasprava o "slučaju Zambija"  izašla izvan pravnog konteksta, kaže Mirela Župan. Zanimljivo joj je čuđenje prema činjenici da se o našim državljanima odlučuje po stranim sudovima,  jer su te pojave svakodnevne, pogotovo u doba globalnih migracija gdje naši građani imaju svakojake pravne poslove u drugim državama. Odluke tijela stranih država postoje i postojale su i u nekom trenutku postat će predmetom priznanja i kod nas jer je to, kaže Mirela Župan, jedini način da oni u Hrvatskoj proizvedu određene postupke, pravne učinke. 


- Mi smo tih predmeta uvijek imali. Taj protok odluka ima više razina i problema nije tako jednostavan, kaže Župan, i u tome leži i dio lošeg diskursa koji je nastao u konkekstu ovih posvojenja. Jer se ne razumije da postoji više razina propisa po kojima se mogu provoditi priznanja stranih odluka, ovisno o tome od kuda dolazi ta odluka. U nekom trenutku je kod nas došlo do do promjene propisa. Stari zakon je imao strože odredbe od onoga što primjenjujemo danas, ali prilagođavanjem pravila onima Unije morali smo promijeniti neke naše matične zakone i došlo je djelomično i do liberalizacije tih pravila koja su se, vidimo po ovom primjeru, previše liberalizirala. 


Župan dodaje.


- Meni je neobično i čudno da toliki niz godina toliki broj prolazi sustavom i ja pretpostavljam da su se oni u nekom trenutku obraćali nekim institucijama. Kako su naši građani prepoznali da postoji neki prostor u posvajanu djece iz Konga, kako je to krenulo ne bi znala. Ali ono što znam je da su oni u tim državama proveli postupke i kod nas su se obraćali sudovima tražeći priznanje strane sudske odluke, kao što se priznaju odluke u bilo kakvim drugim predmetima. 



Tih postupaka priznanja ima jako puno, oni se provode u izvanparničnom postupku i relativno su nesporni. U pravilu se ispituju u granicama međunarodnog privatnog prava i ne ulazi se u u meritum. Zakon i zabranjuje da vi ponovno preispitujete tu stranu odluku. Prema tim stranim državama mi iskazujemo neku vrstu tolerancije jer i oni imaju pravosudni aparat koji je proveo taj postupak. Ali mi imamo određene kočnice koje nalažu neke provjere i čini se da u ovim predmetima nisu sve te provjere bile izvršene.

Mirela Župan

- Mislim da bi trebalo vidjeti  gdje su nastali propusti i ukoliko postoje u našim propisima, onda to treba popraviti, da se u budućnosti otklone i da se razmisli bi li se ti propusti mogli reflektirati na neke druge slučajeve kao što su priznanja majčinstva ili očinstva. Nedvojbeno ovdje nisu provedeni postupci legalizacije stranih odluka, a to se radi provjerom nadležnog tijela, odnosno njegovog pečata u državi odluke. I onda se sa takvim dokumentom odlazi u naše diplomatsko ili konzularno predstavništvo koje radi verifikaciju toga i na taj način naši suci ili tijela imaju jednu dozu sigurnosti da je taj dokument izdalo tijelo koje u toj državi smije donositi tu odluku. 


Čudna je situacija da se to dogodilo u državi koja zapravo nema pravni interes da provodi taj postupak, dodaje. 


- Ja bih voljela da se rasprava u javnosti okrene na poboljšanje sustava i smirivanje tenzija i da se u budućnosti razviju novi mehanizmi i svi postanemo svjesni slojevitosti međunarodnih pravnih odnosa. I da razmislimo o tome da se osnuje jedno tijelo, poput Agencije koje bi obuhvatilo sva tijela uključena u te postupke.


Diana Topčić Rosenberg dodaje.


- Ja isto mislim da treba stati na loptu. Obiteljima koje su posvojile djecu sada nije svejedno. Često čujemo da sve što se događa mora biti u interesu djeteta pa je važno razmisliti o tome u kojoj mjeri je atmosfera koja je nastala u interesu djece koja su posvojena u Republiku Hrvatsku koja ovdje žive. Idu u vrtiće i škole i te su obitelji uložile trud da njihov život uspije. I ta djeca koja su posvojena, koja ovdje žive, su državljani RH i naša je obveza da budu sigurni i da se osjećaju zaštićeni u Hrvatskoj i da taj dojam koji se stvara u javnosti kroz rasprave djeluje suprotno tome. 

Meni je prestašno čuti da se ljudi boje, da ispisuju dijete iz škole ili vrtića, da ih drže kod kuće, da se djeca više ne mogu družiti jer drugi imaju različite komentare, da druga djeca različito na njih reagiraju i da je odgovornost svih nas da educiramo javnost o tome kako ćemo se ponašati. Ta djeca su vidljivi i različiti i odgovornost nas svih odraslih je da vodimo računa o toj djeci u svakoj svojoj izgovorenoj riječi.

Diana Topčić Rosenberg

Jako je bitno kakva će atmosfera dočekati parove iz Zambije, kaže još Topćčić Rosenberg, a osobito dok traju sudski postupci važno je zadržati komentare da se ne stvori atmosfera koja će biti nepravedna prema njima. Nagađanje u javnom prostoru nikako nije dobro, ali ono što je dobro izašlo iz cijele ove situacije, je sada postoji pritisak na tijela institucija RH da drugačije poslože cijelu tu priču.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Dnevni ritam

Dnevni ritam – informativno mozaična emisija 1. Programa Hrvatskoga radija u kojoj svaki radni dan od ponedjeljka do petka donosimo, analiziramo i obrađujemo najvažnije vijesti, događaje i pojave koje utječu na sve nas i naše živote. Svaki dan "Dnevni ritam" donosi "Temu dana", razgovore i analize s najrelevantnijim sugovornicima i akterima ključnih događaja, a za naše vjerne slušatelje tu je i "Glas javnosti"! Dnevni ritam – vaš ritam na Hrvatskom radiju od ponedjeljka do petka od 15:00 do 18:00 sati. U sklopu Dnevnog ritma slušateljima Hrvatskog radija donosimo sve najvažnije vijesti iz zemlje i svijeta koje su obilježile dan – od 15 sati slušajte "Dnevne novosti" , a od 17 sati "Aktualno u 17". Uhvatite i držite ritam uz Hrvatski radio!

Poslušajte u Slušaonici