U petak u Vruji kreće rušenje bespravno izgrađenih objekata

U akciji Državnog inspektorata nastavlja se rušenje bespravno izgrađenih objekata u Dalmaciji. Nakon Splita, Omiša, Hvara i Brača, bageri su danas na otoku Čiovu gdje se ruše tri
objekta. Bespravna gradnja u uvali Vruja u Pisku, između Omiša i Brela, na pomorskom dobru, u zaštićenom obalnom području mora, posljednjih godina podigla je stanovništvo Splitsko- dalmatinske županije na noge. Riječ je o medijski najpoznatijem slučaju bespravne gradnje zbog kojega je održano više prosvjeda lokalnog stanovništva, a skupljala se i peticija. Održavani su i prosvjedi u samoj uvali pod nazivom "Festival bespravne gradnje i devastacije prirode".

80-godišnjak čije se ime najčešće spominje za stanje Vruja kakvo je danas je Stipe Latković. U Vrujama su od početka ožujka 2011. do sredine srpnja 2017. godine izgrađeni pristanišni lukobran, betonska šetnica, više armirano-betonskih zidova i plato. Postavljene su kamene klupe, kućica za tuš, rampa, dva mula, vodosprema, suterenska građevina i zid, sve to stoji u optužnici splitskog općinskog državnog odvjetništva protiv bespravnog graditelja Stipe Latkovića. Ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj u Ministarstvu graditeljstva Bojan Linardić za Hrvatski radio je rekao da premalo educiramo ljude o tome na kojem području je dopušteno graditi i kako da grade na odgovoran i održiv način.

- Prostor, odnosno teritorij je, pored ljudi, najvažniji nacionalni resurs. Ovo su možda najekstremniji primjeri jer su na najizloženijim ili najvrjednijim mjestima stvorili ranjivost prostora. Neke sitne intervencije nisu opravdane, ali možda nemaju onu težinu kakvu imaju ove spomenute danas, kaže Linardić. U petak u 9 sati teška mehanizacija trebala bi zabrujati Vrujama, ovoga puta državnoga inspektorata, najavio je to glavni državni inspektor Andrija Mikulić.

- 40-ak je objekata koji će se uklanjati, dok ih je u Istri 106, rekao je Mikulić.

Ima li dovoljno inspektora u Hrvatskoj za „pročešljati“ sve objekte u nekom kratkom roku? Inspektor je posljednja instanca koja mora djelovati na terenu jer postoje različite metode kojima danas možemo pratiti stanje u prostoru i izvještavati o njemu, kao i pravovremeno poduzimati određene preventivne aktivnosti. Daljnje legalizacije ne smije biti jer ona nije dobra poruka, smatra Linardić.

Kako spriječiti eventualnu korupciju ili zastrašivanje među lokalnim inspektorima?

- U svakoj uređenoj zemlji inspektor ima određenu razinu zaštite i nikome ne padne na pamet da bi se suprotstavljao ili išao podmititi službenu osobu, odgovara Linardić.