Branimir Vidmarović, Vladimir Dugalić, Blaženka Jančić
Foto: Blaženka Jančić / HRT
O pravednosti i miru, solidarnosti i pozivu Katoličke crkve svim vjerskim zajednicama da se udruže u molitvi i na taj način daju podršku ukrajinskome narodu u emisiji Susret u dijalogu govorili su tajnik Komisije HBK Justitia et pax i dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu dr. Vladimir Dugalić i stručnjak za međunarodne odnose dr. Branimir Vidmarović.
Mi smo izjavom Komisije HBK Justitia et pax željeli izreći jasan stav o agresiji na Ukrajinu i pozvali smo naše bratske Crkve, prije svega pravoslavnu, a onda i druge kršćane i druge religije da se zajedno molimo za mir u Ukrajini, kaže Dugalić te spominje mogućnost zajedničkog ekumenskog i međureligijskog molitvenog susreta. U ovom trenutku kao vjernici možemo djelovati molitvom i solidarnošću odnosno karitativnom i humanitarnom pomoći. To su sredstva koja Crkva ima na raspolaganju, naglašava.
Dr. Dugalić u emisiji komentira i poteze pape Franje , osobito gestu da tijekom pobožnosti križnoga puta na Veliki petak zajedno nose križ ukrajinska i ruska obitelj. Ističe da Papa ovom gestom ni na koji način nije želio izjednačiti krivnju, poziva da se gleda šira perspektiva i poruka koju je papa Franjo htio poslati; a ta je izdići se iznad politike i reći: svaki rat je zlo, ali svaki rat mora završiti i poslije rata mora se ponovno graditi suživot. Koliko god ta gesta naišla na neodobravanje papa je iz jasne kršćanske perspektive izgradnje mira i pravednog društva htio poručiti; zaustavite rat!
Dr. Dugalić rekao je da mu je žao što određeni katolici u Hrvatskoj imaju negativan stav prema papi Franji. Ističe da to pokazuje nerazumijevanje vjere.
Vladimir Dugalić
Foto: Blaženka Jančić / HRT
Dr. Vidmarović objašnjava diplomatske napore, misli da obeshrabruje činjenica da se nije uspjelo ostvariti uskrsno primirje. Smatra da će pregovori dobiti pravu šansu u onom trenutku kad Moskva procijeni da je ispunila neke svoje kriterije i ciljeve.
Govoreći o vjeri i poziciji Ruske pravoslavne crkve dr. Vidmarović objašnjava kako nakon pada Sovjetskog saveza, nakon doba ateizma puno ljudi nije uspjelo proći svoju unutarnju katarzu i razumjeti vjeru. Dotadašnji ateisti i komunisti najednom su postali vjernici i počeli ponovno inkorporirati imperijalističke velikodržavne ideje u vjeru, dogodila se simfonija, kaže, između Ruske pravoslavne crkve i države; uskladile su se pozicije, narativi i ciljevi, posebno nakon intronizacije patrijarha Kirila. Od tada je crkva postala sve više nalik na duhovno ministarstvo Ruske federacije, smatra dr. Vidmarović.
Branimir Vidmarović
Foto: Blaženka Jančić / HRT
Emisija Susret u dijalogu dostupna je ovdje.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.