Hrvatski radio

Prvi program

TABAK: Ideja o vojnom roku uvijek je nepripremljena i na razini parole

23.09.2022.

17:46

Autor: Miruna Kastratović/Davor Rendulić

Ročnici i ročnice

Ročnici i ročnice

Foto: Foto: MORH / M. Čobanović / HRT

Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio mobilizaciju oko 300 tisuća rezervista, u Saboru je ponovno pokrenuto pitanje obveznog vojnog roka i u Hrvatskoj. Riječ je o temi koja se otprilike svakih šest do dvanaest mjeseci aktualizira u Hrvatskoj, u kojoj je vojni rok suspendiran 2007., jer se više od 50 posto mladih pozivalo na prigovor savjesti, te su odlazili na civilno služenje. U temi dana Dnevnog ritma Hrvatskog radija problematiziraju je predsjednik Saborskog odbora za obranu Franko Vidović i vojni analitičari Mario Galić i Igor Tabak. 



Mi u Hrvatskoj uvijek se opredjeljujemo između krajnosti, vojni rok ili ne vojni rok, kaže Franko Vidović, predsjednik Odbora za obranu. Dodaje kako su se u socijaldemokratima zalagali za oblik vojnog roka koji ne bi bio preskup, a davao bi neku bazu osposobljenih.


- Predlagali smo da se u srednje škole uvede predmet koji bio se bavio geopolitikama i položajem Hrvatske, a nakon četvrtog razreda srednje, kad su svi već punoljetni, MORH bi prije mature mogao organizirati kamp gdje bi se mlade upoznalo s osnovama rukovanja streljačkim oružjem, i to je to. Jer, budimo realni, ti momci i cure nakon škole upisuju fakultete ili počinju raditi, ako uvedete vojni rok, tko će im nadoknaditi tu godinu. Na taj način moglo bi se popularizirati i dragovoljno služenje vojnog roka gdje nam fali ljudi. 

Franko Vidović tako kao zaključak tog pitanja kaže.


- Hrvatskoj fali baza podataka obrazovanim ljudima bazi iz koje će moći regrutirati ljude koji su joj potrebni za dragovoljno služenje vojnog roka, ta bi baza bila upoznata sa primjerice postupcima civilne zaštite, ili postupcima u slučaju rata. I to je sve što nam treba. 


Vojni analitičar, urednik portala Obris, Igor Tabak kaže kako mu je jako zanimljivo da se tema ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka od jedne te iste političke ekipe pokreće svako malo i svaki put s istim rezultatima.


- Jer je nedopečena, nepromišljena i samo na na razini parole. 


Tabak podsjeća kako Hrvatska u zadnje vrijeme treba godišnje oko 900 novih ročnika, kako bi se zadržalo stanje. 


- Zadnjih godinu za dragovoljno služenje uspije ih se prikupiti tristotinjak ili 400 ljudi, znači niti trećina od onog što bi trebalo. To pokazuje da Ministarstvo obrane jednako neuspješno barata sa dragovoljnim služenjem kao i prije sa  redovnim, koje je bilo obvezno i koje je većina izbjegavala. 


Tabak podsjeća kako se Hrvatska situacija ne mijenja, a priče o velikoj blizini ratišta stavlja u kontekst. 


- Od naših najbližih granica do crte ukrajinskog bojišta ima oko 1100 kilometara. To je jednaka udaljenost kao i od juga Hrvatske do Libije ili do Tunisa, da podsjetim Libija je i dalje poprište. Jednaka je udaljenosti do velike Britanije pa nisam čuo da se poziva radi Libije ili Brexita. Dakle, to je čisto prigodno nešto izrečeno, bez računice ili bilo koje ozbiljnijeg ili dubljeg uvida u temu. Bojim se da se, na isti način na koji se prije 15 godina kad se zamrzavao rok, radi i ovo, bez argumenata i uz nikakvu raspravu. Napravljena je nekakva studija i krenulo se u to. Tako se i sada, kad se priča o tome, također nitko ne radi ozbiljniju računicu od ovih koji se za takav velik i skup postupak zalažu. U trenutku kad je naša vojska koncentrirana na inozemne misije i komplicirane nove borbene sustave, to su stvari u kojima bi pješaštvo dignuto mobilizacijom izgledalo slično kao što zadnja tri dana gledamo u Rusiji. 


Vojni analitičar Mario Galić kaže da Ukrajina jest predaleko, ali da su zemlje poput Srbije, BiH ili Crne Gore dovoljno blizu. 


- Potrebno je dugoročno razmišljati jer organizacija oružanih snaga nije od danas do sutra, već se radi o desetljetnom procesu. A mi jednostavno nemamo od kud puniti naše snage ni u slučaju da se dogodi kriza u našoj neposrednoj blizini. 


Franko Vidović slaže se s time da ne živimo u potpuno sigurnom okruženju, ali upozorava da treba voditi računa o drugim stvarima, poput činjenice da je Hrvatska članica NATO-a i zapadnoeuropskih integracija, pa se u ovom trenutku ne moramo mjeriti sa Srbijom, a još manje s BiH, iako susjedi ovog momenta nisu nikakva realna opasnost. 


Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.