Valter Flego: Von der Leyen nije spomenula ništa konkretno o proširenju Europske unije

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Europskom parlamentu u Strasbourgu održala je posljednji govor o stanju Unije prije europskih izbora koji su za 9 mjeseci. Osvrnula se na postignuća i mnoge izazove u četverogodišnjem mandatu. Analiziramo poruke i buduće prioritete Europske komisije uz pomoć eurozastupnika IDS-a Valtera Flege i političkog analitičara Žarka Puhovskog.

Govor predsjednice Europske komisije eurozastupnik IDS-a Valter Flego je doživio kao inventuru učinjenog stanja sa vrlo malo konkretnih ideja i prijedloga za budućnost.

- Doživio sam ga kao govor bez ikakvih revolucija, naravno što je uobičajeno u predizborno vrijeme jer je i ona sama rekla da je 300 dana do izbora. Govor je istaknuo napredak postojećeg stanja s jednom jedinom konkretnom najavom, a to je destimulacija na kineske električne automobile, istaknuo je Flego.

Naime, jedna od velikih vijesti skrivenih u govoru je najava da će Europska komisija otvoriti istragu usmjerenu protiv preplavljivanja tržišta jeftinim električnim vozilima iz Kine, čija je cijena "umjetno niska zbog visokih državnih poticaja". U protekle četiri godine izazova nije nedostajalo, od covida, rata u Ukrajini, inflacije i migrantske krize.

- Nikad nije bilo takvo stanje. Danas se više osjeća ta Europa, to zajedništvo, ta ujedinjenost nego prije 4 godine, rekao je Flego. 

Ursula von den Leyen je najavila Akt o umjetnoj inteligenciji, prvi sveobuhvatni zakon o umjetnoj inteligenciji na svijetu, i europski zeleni dogovor, što politički analitičar Žarko Puhovski smatra dobrim potezima. 

- Ono što je zaista velika stvar u postignućima Europske unije je zelena politika i taj pokušaj, koliko god ga mnogi kritizirali zbog nespretnosti, da se stvori zakonski pravni okvir koji bi se bavio umjetnom inteligencijom. To su dvije pionirske stvari koja je EU u svjetskim razmjerima dobro odigrala.

Međutim, govor je imao mnogo nedostataka.

- Kao što je uobičajeno u ovakvim situacijama Von den Leyen je preskakala unutrašnje probleme, nesuglasice s Mađarskom i Poljskom i što me doista jako čudi, a možda me i ne bi trebalo čuditi, preskakala je vanjske nesuglasice sa Sjedinjenim Američkim Državama, jer EU nije sučeljena samo s Kinom ekonomski i s Rusijom vojno, nego je vrlo ozbiljno sučeljena s SAD-om ekonomski, ali valjda zbog vojnih razloga u kontekstu Ukrajine, o tome ne smije govoriti, ističe Puhovski.

Što je sa sigurnosnom politikom EU-a i odnosom prema Ukrajini?

- Tu više povratka nema, zauzeli smo svoj smjer i sve države podržavaju Ukrajinu. Ono što me ne veseli jest da ništa konkretno nismo čuli oko proširenja. Pričamo u kontekstu nama susjednih država na Zapadnom balkanu. Von den Leyen je samo nekoliko puta spomenula za Ukrajinu i neke druge države da bi bilo lijepo i da se nada i vjeruje kako će biti 30 plus država s 500 milijuna stanovnika, ali nažalost ništa, ali ama baš ništa konkretno nije definirano, niti rokovi, niti određeni procesi ni aktivnosti koje bi na tom putu trebalo raditi.

Ukrajini se daju nerealna obećanja, ističe Puhovski.

- Svaka ruska granata udaljuje Ukrajinu od EU. Država koja ima uništenu infrastrukturu, prometnice, ekonomiju, uništene industrijske objekte ne može biti ni kandidat za Europsku uniju, jer u nju treba ući u s nekom vrstom normalnog funkcioniranja društva i države. O tome u Ukrajini nema ni govora. Nisu oni krivi, to su Rusi izazvali. To što se sad njima obećava iz emocionalnih i razumljivih razloga, je besmislica i istovremeno dovodi ove sa Zapadnog balkana u situaciju da kažu "pa nemoramo se ni mi baš naročito trsiti oko svega toga. Gledajte kako se može ući ako ste ljubimac Europske komisije".

Von der Leyen spominje se kao moguća nasljednica Jensa Stoltenberga na mjestu glavnog tajnika NATO-a. Hoće li tražiti novi mandat na čelu Komisije, o tome se još nije izjasnila.

- Ovisi hoće li doći do nekog velikog pomaka u odnosu snaga u Europskom parlamentu, što vjerojatno nije moguće, ali ako do toga ne dođe mislim da je veća šansa da parlament želi nju nego da ona sama želi tu funkciju, zaključio je Žarko Puhovski.